Vijeće EU je 2021. godinu proglasilo Europskom godinom željeznice s ciljem povećanja udjela putnika i robe koji putuju željeznicom, u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana. Udruge u svom dopisu naglašavaju kako je Europska godina željeznice jedinstvena prilika da se na području EU potaknu međunarodna putovanja željeznicom. Potrebno je kreirati prometni sustav u kojem je željeznica, kao najodrživiji motorizirani promet, najpovoljniji način putovanja. Kako bi se to dogodilo, nužna nam je smislena i gusta mreža međunarodnih željezničkih linija.
U Hrvatskoj je već desetljećima željeznički sustav podinvestiran, što je rezultiralo ukidanjem brojnih linija, osobito međunarodnih, produljenjem trajanja putovanja te čestim kašnjenjima vlakova. Najveći broj putovanja ostvaruje se u gradsko-prigradskom prometu, dok je njihov udio u međugradskom prometu iznimno mali. U međunarodnom putničkom prijevozu situacija je još gora. U posljednjih 15-ak godina većina međunarodnih linija potpuno je ukinuta. Npr. u samo jednom naletu, krajem 2012. godine, broj međunarodnih željezničkih linija smanjen je s 56 na 24. Uz izuzetke, putovanje vlakom u međunarodnom prometu vrlo rijetko je prvi izbor građana u Hrvatskoj.
Uz kroničan manjak ulaganja, hrvatskim željeznicama se izuzetno loše upravlja. Stvaranjem zasebnih tvrtki za putnički prijevoz, prijevoz tereta te infrastrukturu, njihovom lošom međusobnom komunikacijom, a osobito ukidanjem HŽ holdinga koji je trebao koordinirati ovim kompleksnim sustavom, kvaliteta željezničkih usluga u Hrvatskoj još je više nazadovala. Važno je podsjetiti kako s aspekta EU regulative ukidanje HŽ holdinga uopće nije nužno pa tako brojne države poput Njemačke, Austrije, Poljske, Francuske, Italije i Slovenije i dalje imaju holding tvrtku. Pojedina manja ulaganja u željezničku infrastrukturu posljednjih godina nisu uspjela preokrenuti trend pogoršanja kvalitete usluga. Stoga je jasno da željezničkom sustavu treba snažan poticaj, kako financijski, tako i upravljački.
Konkretno, europske udruge traže od ministara za promet uvođenje najmanje 30 novih međunarodnih željezničkih linija do 2025. godine, kao i uvođenje integriranog sustava prodaje karata u međunarodnom željezničkom prometu. Također, traže povećanje javnih ulaganja u izgradnju i modernizaciju infrastrukture te druge mjere kojima će se unaprijediti kvaliteta putničkog prijevoza.
