Država svake godine rasipa 300 milijuna kuna

Pacijenti kojima specijalist zbog povrede ili oštećenja propiše ortopedsko pomagalo, poput »šancovog« ovratnika, ortoze ili imobilizatora, u slobodnoj će ga prodaji kupiti po cijeni i do pet puta nižoj od cijene koju za taj isti proizvod, iz džepova zdravstvenih osiguranika, plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje! Tako se, primjerice, zaštitna ortoza za koljeno u trgovinama ortopedskih pomagala može kupiti po cijeni od 500 do 700 kuna, ovisno o modelu, a HZZO putem doznake za tu istu ortozu plaća 1.862,57 kuna! Slična je situacija i s drugim pomagalima. Primjerice, pacijentica jedne zagrebačke bolnice ortozu za kralježnicu Jewet u slobodnoj je prodaji platila 1.499 kuna, a zdravstveno osiguranje plaća je po cijeni od 2.940 kuna. Jednaki nesrazmjer između stvarnih tržišnih cijena ortopedskih pomagala i enormnih iznosa što ih za to plaća zdravstveni fond prisutan je i kod drugih proizvoda. Kako se samo u jednoj bolnici dnevno propiše na desetke takvih pomagala, a na svakom od njih trgovci utrže i po tisuću kuna, evidentno je da se iz zdravstvenog proračuna bespotrebno rasipaju milijunski iznosi. Veliki biznis HZZO već godinama baca novac kroz prozor, tvrde stručnjaci. O razlozima takve rasipnosti, odnosno o sivom tržištu i kanalima raspodjele tog »kolača«, ne žele javno govoriti jer se, kažu, radi o velikom biznisu. To potvrđuje i službeni podatak HZZO-a, po kojem je samo u prošloj godini na isporuku ortopedskih pomagala potrošeno 530 milijuna kuna. S obzirom da je nesrazmjer između tržišne i cijene koju plaća HZZO otprilike trostruk, lako je izračunati da je moguće da se godišnje samo ortopedska pomagala plaćaju tristotinjak milijuna kuna skuplje nego što bi trebalo, kad bi se u obzir uzimala njihova tržišna cijena! Cijene ortopedskih pomagala, potvrđuju u HZZO-u, nisu se mijenjale u zadnjih deset godina, odnosno od 1996. godine, kada je donesen prošli Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima. Neznatne korekcije u cijenama provedene su prije šest godina, no HZZO je i nakon toga nastavio plaćati i peterostruko više iznose od tržišnih cijena. Pet stotina dobavljača Predstavnici struke trajno su nezadovoljni ovakvom politikom jer su domaći proizvođači otvaranjem tržišta gurnuti u stranu, a posao distribucije ortopedskih pomagala prepušten je trgovačkim kućama. Od početnih desetak kuća koje su se time bavile do prije desetak godina, taj je broj danas prešao pet stotina ovlaštenih dobavljača ortopedskih pomagala s kojima HZZO posluje. U takvoj tržišnoj utakmici, tvrde naši sugovornici, kriterij kvalitete zamijenjen je privatnim kanalima od kojih profitiraju pojedinci. U HZZO-u odbacuju ovakve optužbe te tvrde da je riječ o pojedinačnim slučajevima koji se manje-više otkrivaju i kažnjavaju. Marko Reljanović, pomoćnik direktora zadužen za nadzor sustava ortopedskih pomagala, priznaje da su cijene po kojima HZZO plaća ortopedska pomagala daleko iznad realnih. - Oko toga se borimo već duže vrijeme. Određene devijacije postoje i mi smo reagirali na svaku dojavu koju smo dobili, tvrdi Reljanović. Neke su kuće, kaže, nakon prijava pacijenata izgubile ugovor s HZZO-om i morale su vratiti preplaćeni iznos. Kontrole se, međutim, provode tek nakon dojave pacijenata, što znači da je većina preplaćenog novca osiguranika ostala u blagajnama trgovačkih kuća. Novi standardi Reljanović upozorava da 1. svibnja na snagu stupa novi cjenik ortopedskih pomagala, u kojem su »basnoslovne cifre« ortopedskih pomagala drastično spuštene. - Postavili smo nove standarde. Na natječaju smo od ovlaštenih ortopedija tražili kvalitetna pomagala po nižoj cijeni, kaže Reljanović. Za koliko su u prosjeku spuštene cijene ortopedskih pomagala, u HZZO-u nismo dobili odgovor jer je to, kako nam je rečeno, nemoguće izračunati budući da su neka pomagala »ispala« s liste, a zamijenila su ih druga, modernija. U novom pravilniku cijena ortoze Jewet, koju HZZO danas plaća 2.940 kuna, spuštena je na 1.500 kuna. Gdje danas završava razlika u cijeni, koja po svakoj doznaci iznosi 1.490 kuna, u HZZO-u ne žele komentirati. Direktor HZZO-a Većeslav Bergman nije želio odgovoriti na naš upit o odgovornosti za višegodišnje rasipanje novca osiguranika, već nas je uputio na službe HZZO-a. Lani prekontrolirane 62 ortopedije Kontrolori HZZO-a prošle su godine obavili svega 62 kontrole ugovornih isporučitelja ortopedskih pomagala, iako ih je na tržištu više od pet stotina! Reljanović to objašnjava činjenicom da ne postoje specijalizirani kontrolori za ortopedska pomagala, već osobe koje pored toga obavljaju i kontrole svih ostalih ugovornih subjekata Zavoda. Kontrole se obavljaju »prema uočenim nepravilnostima«, odnosno na temelju pojedinačnih prijava osiguranika ili anonimnih dojava. Kontrolori su lani pronašli »veće nepravilnosti« samo u dva slučaja, koja su rezultirala raskidom ugovora s isporučiteljem.