U nedavno objavljenom izvještaju HHO-a o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj u prošloj godini upozorava se na relativno novi fenomen u hrvatskom novinarstvu, a to je da u vlasničkim i uredničkim krugovima sazrijeva svijest o vlastitoj moći. Nekoliko je listova, navodi se, vrlo energično odbilo i sam pokušaj javne debate o pitanjima redakcijske demokracije i unutarnjih sloboda novinara. Umjesto ustrajavanja na neovisnosti i unapređenju vlastitog profesionalno-etičkog kapaciteta, medijske elite, izgleda, popuštaju pod vanjskim pritiscima ili se čak upuštaju u spoTotalno dizajnirano komercijalno novinarstvo koje danas već posvuda prevladava za posljedicu ima nezadovoljavanje javnog interesa za punom informacijom o relevantnim događajima, trivijalizaciju sadržaja i otežavanje mladim novinarima izgradnje vlastitih autorskih identitetarazumijevanje i pogađanje s vodećim političkim i crkvenim krugovima, vodstvima velikih firmi, pa i nekih kulturnih institucija i sportskih organizacija.
Ovaj je izvještaj ostao nedorečen, pa zato na neki način i kompromiserski prema kršiteljima novinarskih sloboda, dakle medijskim moćnicima kojima se ni HHO možda ne bi želio previše zamjeriti. U njemu nije jasno rečeno koje to redakcije odbijaju razgovor o unutarnjoj demokraciji, i kakvo je točno stanje slobode novinara u njima.
Zanimljivo je vidjeti kako u novonastaloj situaciji reagira urednička i novinarska elita. O stanju unutar redakcija nešto je napisano u radnim materijalima organizacije Chapter X, koju je Denis Kuljiš sa grupom sličnomišljenika utemeljio ove subote. Pisci novinskih tekstova, kaže se tamo, danas su, realno, manje važni za proizvodnju contenta - sadržaja i poruka u sredstvima javnog priopćavanja - od urednika, ideatora, art-direktora, režisera, web dizajnera, uopće od kritičkog mislećeg kadra u visokokonceptualiziranoj produkciji masmedijskih formata. Profesionalna skupina urednika/autora/ideatora na postojećem je tržištu radne snage najgore izložena - pod stalnim je pritiskom izdavača koji želi ograničiti njihovu autonomiju. Zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima ne predviđa se, smatraju Kuljiš i ekipa, pomoć nekom glavnom uredniku koji prilikom sklapanja svojega ugovora treba podršku za postizanje uvjeta za osiguranje njegova profesionalnog statusa i ljudskog dostojanstva, nego i autonomiju uređivačke politike koju treba zaštititi od izravnog utjecaja države i vlasnika.
Ovome bi trebalo prigovoriti uglavnom to, da totalno dizajnirano komercijalno novinarstvo koje danas već posvuda prevladava za posljedicu ima Ovaj portal smo pokrenuli sa željom koju će neki nazvati nadobudnom, da se izborimo za prostor naše novinarske, autorske slobodenezadovoljavanje javnog interesa za punom informacijom o relevantnim događajima, trivijalizaciju sadržaja i otežavanje mladim novinarima izgradnje vlastitih autorskih identiteta. Pomlađivanje kreme hrvatskog novinarstva u Hrvatskoj je posve zaustavljeno. Najbolji i najugledniji novinari danas su ustvari, uz nekoliko vrijednih iznimaka, isti oni koji su to bili još devedesetih godina, dok su mladi novinari, većinom, bez obzira na znanje i talent predodređeni na ropske poslove mukotrpnog popunjavanja visokokonceptualiziranih obrazaca.
Navode Chaptera X o ugroženosti uredničke populacije potkrepljuje ipak činjenica da je u posljednjih nekoliko mjeseci čak šest urednika, šest velikih dnevnih novina, iz ovih ili onih razloga, pod različitim okolnostima bilo smijenjeno: od Andreje Latinović iz državnog Vjesnika, do Dražena Gudića iz nedavno otkupljene Slobodne Dalmacije. Sukobi urednika s izdavačima, koji protječu u znaku uplitanja u novinarske slobode i osporavanja prethodno dogovorene uredničke koncepcije, a završavaju smjenama urednika, odvijaju se vrlo često i u malim i specijaliziranim glasilima, uključujući, što nas osobito iznenađuje, čak i neka crkvena.
Ovaj portal smo pokrenuli sa željom koju će neki nazvati nadobudnom, da se izborimo za prostor naše novinarske, autorske slobode. Vlasnički Usprkos tome što smo, kao i većina sličnih udruga koje se nalaze na početku svojega rada, u poziciji crkvenoga miša, imamo lavovske pretenzije da, upravo mi koji portal pišemo, koji ga uređujemo, brinemo o dizajnu i tehničkoj podršci, ujedno budemo i nadziratelji čitava njegovog proizvodnog procesamodel za koji smo se opredijelili predstavlja novost u našem medijskom prostoru. Grupa novinarki, novinara i drugih medijskih djelatnika, te civilnodruštvenih aktivista zainteresiranih za novinarstvo koje će zadovoljavati profesionalne i etičke standarde novinarske struke, osnovalo je nevladinu organizaciju, Udrugu za nezavisnu medijsku kulturu. H-Alter će biti naš glavni proizvod. U čitav projekt ušli smo volonterskim radom, bez ikakvog početnog kapitala - ukoliko u kapital ne ubrojimo kvalitete uhodanog novinarskog tima, te individualni talent, rad i sposobnosti. Usprkos tome što smo, kao i većina sličnih udruga koje se nalaze na početku svojega rada, u poziciji crkvenoga miša, imamo lavovske pretenzije da, upravo mi koji portal pišemo, koji ga uređujemo, brinemo o dizajnu i tehničkoj podršci, ujedno budemo i nadziratelji čitava njegovog proizvodnog procesa. Odbijamo zaći u dobro poznate prostore demagogije i reći - vlasnici H-Altera su oni koji ga pišu i čitaju; ali relevantna mišljenja i komentare svih čitateljica i čitatelja, ukoliko nam budu pristizali - a poziv je tu - sa zadovoljstvom ćemo objavljivati na našim stranicama.
Za razliku od normalnih medijskih poduzetnika naš cilj nije da podilazimo širokom krugu čitatelja i gomilamo profit, ili kako to kažu u Izvještaju HHO-a - da se bavimo proizvodnjom potrošača. Poslovni cilj nam je - izboriti se za sredstva za normalan novinarski rad - uvjereni da na virtualnom prostoru hrvatskog-i-sličnih jezika ima dovoljno čitatelja kojima ćemo se moći obraćati i koji će nas podržati.
Znamo da je koncepcija koju smo razradili već odavno pronašla svoju publiku, i u njoj ništa bitno nećemo promijeniti. U nedostatku sličnih glasila u Hrvatskoj, pred sud javnosti podastiremo elektroničke novine, koje iz vrijednosne orijentacije humanistički opredijeljenog civilnog društva pišu o svim relevantnim društvenim, političkim i kulturnim temama.
Na kraju, želio bih se zahvaliti svima onima koji su nam zadnjih mjeseci davali moralnu podršku za pokretanje ovoga novog e-medijskog projekta; posebno Centru za ljudska prava i Zelenoj akciji na gostoprimstvu, a Centru za mirovne studije zato što je preuzeo rizik i pružio nam priliku za suradnju.
