Potres je porušio zagrebačke dimnjake, a brojnim građanima plin je i dalje isključen. Obnova je nužnost, no je li povratak na staro, grijanje na plin, ujedno rješenje za budućnost? "Nije, prirodni plin se ionako mora izbaciti iz grijanja do 2040. Uvođenje centraliziranog toplinskog sustava je najbolje rješenje. Takve je sustave lako dekarbonizirati, ubaciti solarnu ili geotermalnu energiju, za koju Zagreb primjerice ima veliki potencijal", kaže profesor Neven Duic s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Danas je završila humanitarna kampanja Zraka sunca – svjetlo nade u sklopu koje je prikupljeno oko 14.140 eura odnosno oko 106.470 kuna. Ciljani iznos bio je 13.500 eura što znači da je kampanja premašila zadani cilj te je prikupljeno čak 105 posto iznosa. "Neizmjerno smo svima zahvalni, a ljudi kojima ćemo donacijama konačno upaliti svjetlo, tek će osjetiti tu sreću", izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.

"Teško mi je i ljeti i zimi. Molim sve ljude dobre volje da pomognu da i meni zasvijetli, da ovo malo života što mi je još ostalo ne proživim u mraku", pozvala je građane 71-godišnja Mara Stanić koja u selu Čakale kraj Gline već deset godina živi bez električne energije. Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude pokrenuli su crowdfunding kampanju Zraka sunca - svjetlo nade kojoj je cilj postaviti solarne panele na Marinoj kući, kao i još nekoliko kuća na tom području u kojima ljudi žive bez svjetla. "Želimo pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu", kaže Marija Mileta iz Zelene akcije.

Hrvatska znanstvena zajednica prvi je put istupila u javnosti po pitanju klimatske krize predavši danas hrvatskim nadležnim institucijama Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 znanstvenika. Zatražili su proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvene zajednice u donošenje politika vezanih za klimatsku krizu, tranziciju prema niskougljičnom društvu, i sustavni plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. "Klimatske promjene rasvjetljavaju društvene nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država", ističe znanstvenica Jelena Puđak.

Od zabrinutosti zbog nuklearne energije, preko katastrofe u Černobilu, do današnjih 900 energetskih zadruga u Njemačkoj i stotina tisuća građana koji su se, osim potrošnje, uključili u proizvodnju energije, pa čak i pokušavaju otkupiti berlinsku mrežu. "Ako želimo ispuniti klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, brži nego vlada to želi. To možemo ostvariti jedino ako su svi uključeni. Energetska tranzicija je nužna, a za nju trebamo građane", ističe Malte Zieher iz udruženja Bündnis Bürgerenergie.

U komunističkom mraku uspješan gigant, u kapitalističkom svjetlu elektrolizni kadaver.

Iz sunčanog, vrućeg dana Ismail Musliu ulazi u tamu. Tamu kazana, kako zovu zgradu termoelektrane Kosovo B u kojoj izgara ugljen. To je njegovo radno mjesto. Kosovo, najmlađa europska država, peta je na svijetu po rezervama lignita, najnekvalitetnijeg i najjeftinijeg ugljena koji se smatra i najprljavijim fosilnim gorivom. Je li to dobrobit ili prokletstvo? U termoelektranama Kosovo A i B plaće su dobre, ali radnici obolijevaju i umiru od bolesti dišnih puteva. Termoelektrana Kosovo A proglašena je najgorim pojedinačnim zagađivačem u Europi. O tome nitko ne vodi računa, niti postoji lista profesionalnih bolesti na Kosovu.

Plutajući LNG u krčkom akvatoriju nema ni teoretske šanse biti ekonomski isplativ - ikada.

U H-Alterovoj rubrici Obvezatna lektira i ove smo godine preporučivali/e tekstove iz drugih medija koji su nam bili bitni i koje smo voljeli čitati. Za kraj godine, donosimo vam i presjek tih tekstova. Od ideje o svijetu bez granica kamerunskog filozofa Achillea Mbembea, analize nogometne industrije koju je napisao Eric Cantona, razmatranja o bitocoinu Tomislava Medaka, do razgovora o lošoj hrvatskoj stambenoj politici s arhitekticom Ivom Marčetić i intervjua s porno glumicom Stoyom o stanju i promjenama u industriji pornografije - pročitajte, podsjetite se.

"Nerealna obećanja o zapošljavanju daju lažnu nadu stanovnicima rudarskih sredina u Jugoistočnoj Europi i bespotrebno odlažu neminovnu tranziciju energetskog sektora ka obnovljivim izvorima energije. Rad većine ovih termoelektrana i rudnika je već sada ekonomski neisplativ, a nastavak subvencioniranja ovog sektora nije održiva opcija", zaključak je najnovijeg izvještaja CEE Bankwatch mreže. Ističe se i kako je broj radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije u EU dostigao brojku od 1,5 milijuna - to su alternative za nova radna mjesta.