Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio još jednu presudu Županijskog suda u Zagrebu vezano za slučaj diskriminacije na temelju spolne orijentacije. Naime, Tomislav Cvitanušić, upravitelj zatvora u Osijeku je u izjavi za Večernji list naveo da su "...u protekle dvije godine maloljetni zatvorenici zbog pomanjkanja smještajnih kapaciteta uz odobrenje suca smještani u ćelije s odraslim zatvorenicima, ali samo pod određenim uvjetima. Ali samo pod uvjetom da su to osobe koje neće imati negativan utjecaj na njih. To znači da ih ne smijemo smjestiti u sobu s homoseksualcima, ovisnicima i recidivistima kaznenih djela."
Kontra i Rišpet od Ministarstva pravosuđa traže da u suradnji s organizacijama civilnog društva za zaštitu prava LGBT osoba hitno provede edukaciju sudaca vezano za diskriminaciju na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta
Nakon izjave Cvitanušića, udruge su zatražile od Ministarstva pravosuđa da se javno ogradi od ovakve prakse, što je ono i učinilo, te je Kontra podnijela tužbu po Zakonu o suzbijanju diskriminacije protiv upravitelja osječkog zatvora. Unatoč činjenici da navedena izjava po Ustavu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije predstavlja diskriminaciju, Županijski sud je odbio tužbu i tužbeni zahtjev. Po žalbi koju je podnijela Kontra, Vrhovni sud je preinačio presudu i usvojio tužbu i tužbeni zahtjev. Upravitelju Zatvora u Osijeku naloženo je da o svom trošku objavi presudu u Večernjem listu.
"Posebno zabrinjava činjenica da je Županijski sud u Zagrebu u svih pet predmeta povodom udružnih tužbi za diskriminaciju na temelju spolne orijentacije donio presudu kojom se tužba odbija. U tri predmeta, Vrhovni sud je preinačio presude Županijskog suda u Zagrebu i usvojio je tužbu, dok se još uvijek čeka presuda u predmetu protiv osnovne škole Bartol Kašić i vjeroučiteljice koja je u javnoj školi učila djecu da su homoseksualci bolesni ljudi, iako se radi o prvom postupku pokrenutom udružnom tužbom", poručuju iz udruga.
"Činjenica da slučaj osnovne škole Bartol Kašić još uvijek nije riješen je također zabrinjavajuća jer su svi postupci koji se pokreću prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije hitni po Zakonu. Neshvatljivo je i protupravno da postupak koji je prvi pokrenut još uvijek nije riješen a riješena su četiri predmeta koja su kasnije zaprimljena na Vrhovni sud. To znači da Vrhovni sud ne rješava predmete po kriteriju kada je koji slučaj diskriminacije zaprimljen, već po nekim drugim, nejasnim i netransparentnim kriterijima. Očigledno Vrhovni sud RH izbjegava donijeti odluku u predmetu koji je najstariji, vjerojatno zbog toga što se radi o predmetu u kojem je tužena vjeroučiteljica."
"Navedeno ukazuje da suci Županijskog suda u Zagrebu ili ne poznaju odredbe Ustava RH i Zakona o suzbijanju diskriminacije, ili imaju problem sa prihvaćanjem tužbi koje se odnose na diskriminaciju LGBT osoba, dok Vrhovni sud selektira takve slučajeve i rješava ih zavisno od političke osjetljivosti", zaključuju iz udruga.
Kontra i Rišpet od Ministarstva pravosuđa traže da u suradnji s organizacijama civilnog društva za zaštitu prava LGBT osoba hitno provede edukaciju sudaca vezano za diskriminaciju na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, te da se uvede redovita edukacija na Pravosudnoj akademiji kako se ovakva praksa ne bi nastavila u budućnosti.
