Od Rodoljuba Lalića, člana Uprave HEP-a, saznali smo danas da "HEP štiti interese svih nas" kada skriva podatke ekonomske analize isplativosti ugljena kao energenta u Plominu C, da o ekonomiji trebaju razgovarati samo ekonomisti, te da klimatske promjene ne treba preuveličavati.

Koliko plaćamo uvoz ugljena? Koliko bi koštala energija proizvedena u Plominu iz ugljena, a koliko iz plina? Koliki će biti troškovi emisije ugljičnog dioksida iz novog bloka ili nove termoelektrane u Plominu?

Odgovore na ova i slična pitanja nakon okruglog stola održanog danas u Novinarskom domu u Zagrebu nismo saznali, iako je u raspravi u organizaciji Zelene akcije sudjelovao i predstavnik HEP-a. Član Uprave HEP-a za razvoj i investicije Rodoljub Lalić ustvrdio je da su "sve studije koje rade ozbiljne tvrtke napravljene" kao i da su "konzultirani međunarodni stručnjaci", ali te analize u svojoj prezentaciji nije predstavio. "Svaki projekt ima studiju isplativosti, ali ne možemo sve podatke objaviti. HEP tako štiti interese svih nas. Sada je tržište otvoreno, pa evo i Grad Zagreb već kupuje struju od Slovenaca jer su na internetu vidjeli našu cijenu struje i ponudili jeftiniju", istaknuo je Lalić pokazavši nepoznavanje Zakona o pravu na pristup informacijama upravo na Međunarodni dan prava na pristup informacijama. Ministarstvo gospodarstva nije pak pokazalo ni načelnu zainteresiranost za komunikaciju s javnosti. Pozivu na okrugli stol nisu se naime odazvali.

"Građani u Hrvatskoj potroše više od polovice utrošene energije u kućanstvima i prometu. Oni su ključna točka, ali ne uključuje ih se dovoljno u energetske rasprave. Raspisan je natječaj za ulagače u Plomin C i prezentira se kao da je stvar gotova, ali mnoge su stvari ostale nepoznanica. Ne zna se koja je to radna skupina koja procjenjuje rizike i troškove ugljičnog dioksida i slično. Građani bi bolje reagirali da su informirani na vrijeme. U ovakvoj situaciji jasno je da stav javnosti prema ovom projektu negativan", rekla je dr.sc. Maja Božičević Vrhovčak iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

fotografija0153.jpg fotografija0153.jpg

Toni Vidan iz Zelene akcije izrazio je pak frustraciju što 2012. godine govorimo o ugljenu dok nam spekulanti pred očima kradu biomasu, strateški važan resurs. "Uvjeren sam da se u Plominu neće izgraditi termoelektrana na ugljen jer je toj tehnologiji vrijeme jednostavno iscurilo. Zadnja šansa za tako nešto bila je 1997. godine kada se i za Lukovo Šugarje govorilo da se tamo mora graditi termoelektrana na ugljen inače ćemo se suočiti s redukcijama električne energije. I dalje nemamo prostor za argumentiranu javnu raspravu. Mi ne želimo čuti da će ugljen biti jeftiniji nego koliko to košta, a to i dalje ne znamo", kazao je.

Osim samog pitanja informiranja koje je u ovom slučaju nedostatno, nismo saznali odgovore ni na ekonomska pitanja. "Razvoj ima svoju cijenu. O ekonomiji ću razgovarati s ekonomistima na skupu u Opatiji. Ovdje ne prihvaćam razgovor o ekonomiji, razgovarajmo o ekologiji", rekao je Lalić da bi trenutak kasnije pokazao stanje ekološke misli u HEP-u. Na opasku Zorana Tomića iz Greenpeace-a u vezi toga kako se povećana emisija ugljičnog dioksida na globalnoj razini vraća i Hrvatskoj kroz primjerice suše, Lalić je odgovorio da o klimatskim promjenama postoje različita mišljenje te da to pitanje "ne treba preuveličavati".  

Okruglom stolu nazočio je i Matt Phillips iz Europan Climate Foundation koji je predstavio kretanja u Europi po pitanju proizvodnje električne energije iz ugljena. U 2011. godini tako 71 posto instalirane nove snage potječe iz obnovljivih izvora. U rad je puštena tek jedna nova termoelektrana na ugljen. Od 110 termoelektrana koje su bile u najavi 2008. godine, čak njih 70 je odbačeno, a samo su dvije došle do nominalne faze izgradnje. Phillips je predočio podatak kako je postrojenje na ugljen zbog specifičnih troškova dva do tri puta skuplje u samoj izgradnji od plinskog. Dodatni rizik je i taj što cijena ispuštanja ugljičnog dioksida nema gornju granicu i ona će u budućnosti samo rasti. Gotove su sve zemlje Unije u posljednjih nekoliko godina uvele neku od mjera koja obeshrabruje ugljen kao energent. Tako je Nizozemska uvela porez na ugljen, a Finska i Danska su najavile potpuno isključivanje elektrana na ugljen do 2025. odnosno 2030. godine.

Procjena za termoelektranu Šoštanj u susjednoj Sloveniji iznosi 1200 prijevremenih smrti kao posljedica onečišćenja u okolišu koje stvara termoelektrana na ugljen.

"Ono što vam također ne govore je da će ugljen ubiti neke stanovnike Hrvatske. Procjena za termoelektranu Šoštanj u susjednoj vam Sloveniji iznosi 1200 prijevremenih smrti kao posljedica onečišćenja u okolišu koje stvara termoelektrana na ugljen. To je mnogo više ljudi nego što će ubiti, na primjer, vjetroturbine", kazao je Philipps.

Iz izjava predstavnika za razvoj HEP-a jasno je međutim da je pogled na razvoj u javnoj energetskoj tvrtki zaostao točno u onom vremenu iz kojeg potječu i projekti koje uglavnom izvlače iz ladica, primjerice hidroelektrane u Kosinju i Ombli ili termoelektrane na ugljen, '70-te godine prošlog stoljeća. Osim manjka vizije u HEP-u, neprihvatljivo je dovoditi u pitanje pravo građana na cjelovitu informaciju, pravu koje je upisano i u hrvatski Ustav. O gradnji ili ne-gradnji termoelektrane u Plominu javnost ima zakonsko pravo znati sve, ima pravo raspravljati o svim aspektima projekta, kao i sudjelovati u odlučivanju, ma što HEP-ovci mislili o tome.


Četiri investitora u užem izboru

Iz HEP-a je danas priopćeno da je završena evaluacija ponuda za iskaz interesa za strateško partnerstvo na realizaciji izgradnje i upravljanja TE Plomin C, javlja Energetika-net.com. Na popisu kvalificiranih ponuditelja koji će sudjelovati u drugoj fazi nadmetanja za izbor strateškog partnera nalaze se talijanski Edison, KOSEP iz Južne Koreje, Marubeni iz Japana i poljski POL-MOT. HEP će navedenim ponuditeljima uputiti poziv za dostavu ponuda. 

Ključne riječi: HEP, energetika, termoelektrane, Plomin C
<
Vezane vijesti