Zoran Marić, predsjednik udruge koncertnih promotora- Promo i utemeljitelj InMusic festivala, ukratko je objasnio sustav dodjele javnih sredstava u glazbenoj kulturi, istaknuvši kako članove Vijeća koje ocjenjuje predložene glazbene programe na natječaju za Javne potrebe u kulturi, imenuje Ured za kulturu grada Zagreba i Ministarstvo kulture. Kako je Marić istaknuo, sastav imenovanih Vijeća za glazbu pokazuje da je riječ o osobama koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom.
Predstavnici udruge Promo za "održavanje ovakvog diskriminatornog sastava kulturnih Vijeća za glazbu" drže odgovornima Tedija Lušetića, zamjenika pročelnika Ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba te Berislava Šipuša, zamjenika ministrice kulture.
"Istraživanje glazbenih potreba i preferencija, provedeno od agencije Ipsos Puls u listopadu 2014. na reprezentativnom uzorku, pokazalo je da 80 posto građana grada Zagreba i Hrvatske kao svoju javnu kulturnu potrebu u glazbi navodi koncerte kvalitetne suvremene autorske glazbe, no bez obzira na to Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i gradu Zagrebu takve programe i koncerte u potpunosti isključuju iz sustava javnog financiranja glazbene djelatnosti", poručili su iz udruge. Dodaju kako se unatoč javnom interesu nastavlja financiranje samo klasične i Udruga Promo traži da zastupnici skupštine grada Zagreba amandmanom uvrste kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka gradajazz glazbe čime se ograničava pojam glazbe i diskriminiraju kvalitetni, suvremeni, autorski glazbeni oblici.
"Vijeća za glazbu imaju savjetodavnu ulogu te su nadležne osobe u Uredu za kulturu i Ministarstvu kulture mogle ne prihvatiti njihove prijedloge kada su vidjeli da ne zadovoljavaju javni interes, no ocjene koje nisu u skladu s javnim interesom se prihvaćaju kao ocjene 'struke' koje nitko ne bi smio dovoditi u pitanje. Jasno je da se u stvari radi o lobiju koji štiti uske interese, iako se radi o javnim sredstvima namijenjenima zadovoljavanju javnih potreba u kulturi", naglasio je Marić te je istaknuo kako Hrvatsko društvo skladatelja s vlastitim glazbenim projektima dominira u dodjelama javnih sredstava s čak osam milijuna kuna.
Zbog nastale situacije, udruga Promo zahtijeva od premijera Zorana Milanovića i ministrice kulture, te od zamjenice gradonačelnika Zagreba, Sandre Švaljek, opoziv Vijeća za glazbu te dužnosnika Šipuša i Lušetića, jer ih smatraju najodgovornijim za "uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe".
Osim toga, predstavnici udruge Promo, istaknuli su kako se zalažu za priznavanje rock glazbe kao javne potrebe u glazbenoj kulturi koja kao takva evidentno postoji te povezano s time i za uključivanje suvremene autorske glazbe u postojeće sustave sufinanciranja gradske i državne glazbene kulture. Kako iz udruge navode, da bi javni interes mogao biti zadovoljen, u Vijećima za glazbu nužno je imenovanje šest članova, od kojih bi tri člana Vijeća bila zadužena za reproduktivnu klasičnu glazbu i jazz te tri člana koja bi bila zadužena za kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu. Uz to, udruga traži financijsku raspodjelu javnih sredstava namijenjenih za programsku djelatnost u glazbi u pravednom omjeru i to 50 posto sredstava za potrebe suvremene autorske rock glazbe te 50 posto programskih sredstava za potrebe reproduktivne klasične i jazz glazbe.Vijeća za glazbu imaju savjetodavnu ulogu te su nadležne osobe u Uredu za kulturu i Ministarstvu kulture mogle ne prihvatiti njihove prijedloge kada su vidjeli da ne zadovoljavaju javni interes
"Pravednijom raspodjelom programskih sredstava javni interes za glazbom biti će bolje zadovoljen i javnost će moći u većoj mjeri uživati u kvalitetnim koncertima suvremene autorske glazbe. Omjer od 50 posto je više nego pravedan, jer uz programska sredstva osigurana od strane navedenih Vijeća za glazbu kroz natječaje za javne potrebe u kulturi, glazbene ustanove posebno su podržane i tzv. sredstvima za hladni pogon za što se izdvaja oko 60 milijuna kuna javnog novca samo za tri ustanove u Zagrebu (KD Vatroslav Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb i Zagrebačka filharmonija)", istaknuo je Marić.
S obzirom na to da se 26. ožujka, na skupštini grada Zagreba očekuje glasanje o Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka 2015. – 2022. te da ona definira budućih osam godina razvoja Zagreba, iz udruge Promo traže da zastupnici skupštine grada Zagreba amandmanom uvrste kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu u Strategiju.
Situaciju je komentirao i Mate Škugor, organizator SuperUho festivala i osnivač Žednog uha, koji je naveo da se trenutno javnim sredstvima financira glazba koja je bila popularna krajem 19. i početkom 20. stoljeća te je zaključio da će "očito morati pričekati pedeset, šezdeset godina da se i na djelovanje suvremene autorske glazbe počne gledati na kulturno dobro".
Ispred inicijative udruge Promo stoje sljedeći koncertni organizatori i glazbeni klubovi: INmusic festival, Vintage Industrial Bar, Tvornica kulture, Klub.Zagreb, Močvara, Žedno uho, Pozitivan ritam, Klub Palach, Distune Promotion, Seasplash festival, Multikultura, SuperUho festival, Outlook festival, Dimensions festival, Terraneo Festival, Dirty Old Festival.
