Nakon što su divovska pluća na napuhavanje prošloga četvrtka upozoravajući izdisala na Trgu Svetog Marka, aktivisti Zelene akcije su isti performans u utorak izveli i ispred postojeća dva bloka termoelektrane u Plominu i lokaciji gdje se planira i treća termoelektrana na ugljen.
"Željeli smo tematizirati utjecaj Plomina C na zdravlje. Naime, prema Greenpeaceovoj analizi koja je objavljena prošle godine, ako se ostvari plan o gradnji Plomina C, to će uzrokovati tisuću slučajeva bolesti dišnih putova godišnje. Zato smo izabrali upravo veliki model pluća koji simbolično pokazuje utjecaj HEP-ovih planova na zdravlje. Prema istoj analizi termoelektrana ove jačine dovela bi i do 17 smrtnih slučajeva godišnje", objasnio je Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije.
HEP je nakon performansa na Markovom trgu odgovorio priopćenjem u kojem optužuju Zelenu akciju, Zelenu Istru i Greenpeace za "zastrašivanje javnosti".
"Kakvoća zraka u okolici TE Plomin je prve kategorije, što potvrđuju javno dostupni i provjerljivi podaci s mjernih postaja u okolici termoelektrane", odgovorio je HEP.
Udruge pak kažu kako Greenpeaceova analiza koristi metodologiju koju koristi i Europska agencija za okoliš. "Objavljivanjem zaključaka analize željeli smo informirati javnost, a upravo je HEP-ovo priopćenje pokušaj obmanjivanja javnosti. Pozivamo HEP da predstavi vlastite proračune o broju oboljenja i preuranjenih smrti od Plomina C", komentirao je Ivčić.
Za postojeća dva bloka termoelektrane u Plominu HEP posebne studije utjecaja na zdravlje do danas nisu izrađene. "Kada bi HEP-ovoj upravi bila namjera djelovati transparentno i u javnom interesu, sigurno bi jedan od koraka uključivao i predstavljanje ovih podataka javnosti", zaključio je Ivčić u Plominu.
Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama uputili smo HEP-u zahtjev za uvid u studije koje se bave ekonomskom isplativošću termoelektrane Plomin C još u siječnju.
HEP se ne trudi javnost upoznati ni s ekonomskom računicom projekta koji planiraju. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama uputili smo HEP-u zahtjev za uvid u studije koje se bave ekonomskom isplativošću termoelektrane Plomin C još u siječnju. Nakon više požurnica, nakon više od dva mjeseca HEP nam šalje odbijenicu u kojoj navode kako je zatražena informacija "poslovna tajna jer se ta informacija odnosi na komercijalni projekt djelatnosti proizvodnje električne energije, a koja je tržišna djelatnost" te da je HEP d.d. mišljenja "da se dokumenti koji se odnose na djelatnosti tržišne kategorije trebaju smatrati poslovnom tajnom".
Na ovu smo se odbijenicu žalili, ali presudu Povjerenice za informiranje još nismo dobili. Naime, HEP se poziva na poslovnu tajnu prema Zakonu o zaštiti tajnosti podataka iako se cijela djelatnost javne tvrtke pa ni cijela studija prema ovom zakonu ne mogu smatrati tajnim. Također, HEP nije u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama proveo test razmjernosti i javnog interesa prije uskrate informacije.
Utjecaj nove termoelektrane na ugljen ne bi bio ograničen samo na područje Istre pa ni na područje Hrvatske. Isto tako energetske politike susjednih država utječu na zdravlje stanovnika Hrvatske. Međutim, ni tu se hrvatske institucije nisu pokazale osobito ažurnima. Kako smo nedavno pisali, samo u Bosni i Hercegovini su uznapredovali planovi za gradnju nekoliko termoelektrana na ugljen, TE Stanari, Ugljevik i Tuzla 7. BiH nije poštovala ESPOO konvenciju, međunarodni dogovor koji daje pravo i građanima drugih država da sudjeluju u postupku ocjene utjecaja na okoliš ovakvih projekata koje imaju prekogranični utjecaj. Iako je primjerice termoelektrana Stanari već u gradnji, hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije u postupku procjene utjecaja na okoliš zatražilo dokumente koje su institucije BiH prema ESPOO konvencije bile dužne poslati, ali nisu.
"Hrvatske se institucije ponašaju kao da ta prijetnja ugroze zdravlja građana u Hrvatskoj ne postoji. Odgovorne institucije tražile bi javnu raspravu i u Hrvatskoj na što imamo pravo i po ESPOO konvenciji", napominje Ivčić.
Tako dok HEP u slučaju Plomina većinu za javnost relevantnih podataka drži u tajnosti, hrvatske se institucije i u slučaju Plomina i u slučaju aktivnosti susjednih zemalja ponašaju neodgovorno prema građanima, smatraju aktivisti koji nemaju namjeru odustati od traženja odgovora.
"U idućih nekoliko tjedana organizirat ćemo tribinu na kojoj ćemo tematizirati ekonomski utjecaj isplativost Plomina C. U posjedu smo pretkvalifikacijskog dokumenta temeljem kojeg je HEP ispitivao interes potencijalnih ulagača. Ovaj dokument sadrži nekoliko odredbi za koje smatramo da su u suprotnosti s planovima EU te smo naručili pravnu analizu usklađenosti budućeg sadržaja ugovora s legislativom EU", izjavio je Ivčić.
Zelena akcija poslat će u idućih nekoliko dana dopise potencijalnim investitorima, čije predstavnike namjeravaju pozvati i na već spomenutu tribinu. Do kraja travnja je pak rok za ulagače da pošalju konačne ponude. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je jučer u emisiji na Jabuka TV kako očekuje najmanje dvije ponude za financiranje Plomina C, i to od japanske tvrtke Marubeni i Samsunga s partnerom Edingtomom.
Vrdoljak je opet ustvrdio kako bi Plomin C za nas značio novi energetski izvor kojim možemo smanjiti ovisnost o uvozu.
"S ekonomske strane, i HEP samo uporno ponavlja da nam trebaju vlastiti izvori energije zanemarujući da Hrvatska nema izvore ugljena i da bi nas gradnja Plomina C ostavila ovisnima o uvoznim energentima", zaključuje pak Ivčić.
Članak je objavljen u okviru projekta Udruge za nezavisnu medijsku kulturu Pravo novinara na pristup informacijama, koji financira Balkan Trust for Democracy.
