Dragan Zelić, GONG: Budući da izvršna vlast nije pokazala volju, od zakonodavne vlasti očekujemo da formira radne skupine koje bi se pozabavile reformom, a ukoliko se to ne dogodi, aktivno ćemo raditi s 29 potpisnika
Podsjetimo, GONG-ov prijedlog obuhvaća promjenu izbornih jedinica, uvođenje preferecijalnog glasovanja, izmjene referendumskih pravila, zabranu kandidiranja osobama osuđenima za korupciju, gospodarski kriminal i ratne zločine, ujednačavanje izborne procedure, daljnju profesionalizaciju Državnog izbornog povjerenstva i biračkih odbora te promjene medijskih pravila praćenja izbora.
Dragan Zelić je na današnjem predstavljanju konačnog broja potpisnika kazao da se predložena reforma može sprovesti u djelo s primjenom minimalne političke volje. "Potporu su pružili pripadnici svih stranaka u Saboru osim HDZ-a. Što se pak tiče članova SDP-a, samo je njih dvoje ostavilo svoj potpis. Iako su sve stranke izrazile zanimanje i volju za uvođenje izmjene na tragu GONG-ovih prijedloga, očito je da se čeka na mišljenje vodstva", kazao je izvršni direktor GONG-a. "Budući da izvršna vlast nije pokazala svoju volju, od zakonodavne vlasti očekujemo da formira radne skupine koje bi se pozabavile reformom, a ukoliko se to ne dogodi, aktivno ćemo raditi s 29 potpisnika", dodao je.
Nenad Zakošek, FPZG: Propusti u izbornom zakonodavstvu, odnosno području političkog sustava, pogađaju i hrvatsku ekonomiju
"Nadamo se da će vladajuća većina i opozicija shvatiti da se na tragu GONG-ovih prijedloga može provesti valjana reforma i to u ustavnom roku, odnosno do kraja ove godine", rekao je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti i član GONG-a, i dodao da političke elite ne bi smjele koristiti argument kako trenutno postoje važniji problemi od izborne reforme. "Propusti u izbornom zakonodavstvu, odnosno području političkog sustava, ono su što pogađa i hrvatsku ekonomiju. Pomislimo samo što bi značilo da se zabrani istodobno obnašanje saborskog zastupničkog mandata i rukovođenja lokalne samouprave", rekao je Zakošek.
Nužnost provođenja reforme primijetile su i udruge članice Platforme 112 koje su na svom nedavno održanom sastanku zaključile da ekonomska kriza proizlazi iz one političke, a koja je ozakonjena kroz niz zakonskih propisa. "Pritom su među najvažnijima izborni propisi kao ključni za stvaranje kaste koja nije sposobna, niti joj je cilj provođenje izbornih reformi jer ovakav izborni sustav vodstvima političkih stranaka osigurava dugoročnu egzistenciju na grbači građana. U interesu im nije niti teritorijalni preustroj, koji stručnjaci zagovaraju već godinama, jer im služi za dodjelu političkih feuda i da je kriza ozbiljna postalo je evidentno kad se odustalo od svih reformskih procesa", poručila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studij.
Sandra Benčić, CMS: Vodstva stranaka u potpunosti su kolonizirala politički i ekonomski prostor, što onemogućava generiranje bilo kakvih alternativa. Sve to dugoročno može voditi u ozbiljne društvene probleme
"Vodstva stranaka u potpunosti su kolonizirala politički i ekonomski prostor, što onemogućava generiranje bilo kakvih alternativa. Sve to skupa dugoročno može voditi samo u ozbiljne društvene probleme i nasilje. Očekujemo od građana da i oni izvrše pritisak da se rastoči aktualna politička kasta, ali i od članova stranaka jer su i oni ti koji su odgovorni. Loše se stvari ne događaju zbog šačice loših ljudi, nego zbog svih onih ostalih koji na to šute. Ako se nisu u stanju baviti politikom, neka se bave nečim drugim", dodala je Benčić.
Za uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima nedavno se založila inicijativa U ime obitelji na čelu sa Željkom Markić budući da tako može osigurati vlastiti ulazak u Sabor. Markić je pri tome zaprijetila svojom starom, prokušanom metodom - raspisivanjem referenduma. "Svi izborni takmaci koji prihvaćaju pravila igre su legitimni, no mislim da ne bi bilo da se reforma uvede referendumom jer je to alat koji onemogućuje diskusiju i na njemu se sve svodi na jednu odredbu i zaokruživanje 'da' ili 'ne'", objasnio je Zakošek. Benčić je poručila da bi bilo bolje sačuvati 50 milijuna kuna, koliko košta raspisivanje referenduma, te taj novac potrošiti na saniranje štete nastale poplavom.
