Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas: S ciljem afirmacije sjećanja svih zainteresiranih svjedoka povijesnih zbivanja i njihovog spašavanja od zaborava, istraživači Documente, u suradnji sa Sveučilištem "Erasmus" iz Rotterdama, snimili su kazivače na području cijele Hrvatske.

Vesna Teršelič je istaknula da zbirka može pomoći u afirmaciji višestrukih identiteta, prava na istinu, obeštećenje žrtava i pravičnog sudskog postupka

terselic_2.jpg

"U stvaranju pamćenja ništa ne može zamijeniti ljudsko svjedočanstvo. Sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja vrijedne su uspomene koje treba zabilježiti za budućnost. Kako ono što se dogodilo u razdoblju koje obuhvaća ovaj projekt nije samo crno i bijelo, već podrazumijeva više nijansi sive, nadamo se da će projekt doprinijeti razvoju pluralizma i promijeniti sadašnju situaciju u kojoj se može čuti samo jedan povijesna istina", rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič na konferenciji koja je održana povodom predstavljanja projekta. Teršelič je istaknula da zbirka može pomoći u afirmaciji višestrukih identiteta, prava na istinu, obeštećenje žrtava i pravičnog sudskog postupka. Uvjerena je i da postojeći materijali mogu pomoći mladima u zauzimanju stava prema događajima iz povijesti.

Drago Hedl: Gostoprimstvo tribini o slučajevima Selotejp i Garaža prvo je otkazao osječki Pravni fakultet, a uskoro i hotel u kojem je Inicijativa zakupila prostor

drago_hedl.jpg

Tihomir Ponoš, povjesničar i novinar Novog lista, istaknuo je kako je zahvaljujući Documentinom projektu omogućeno da se čuje glas "malih" ljudi. "Veliki kreiraju povijest i sudbine za male koji zbog ishoda kreacija trpe ili pak uživaju. Da nije bilo ovog projekta, priče običnih ljudi, koje su zanimljive tek rijetkim novinarima i historiografima, ne bi se imale gdje čuti". Jedna od tih priča pripada Vukovarki Vesni Jakumetović. "Teško sam se odlučila na snimanje, ali ideja kao takva mi se svidjela. Sve do snimanja potiskivala sam vlastite osjećaje jer nisam htjela zamarati ljude oko sebe koji su i sami imali problema. No nakon sat i pol pred kamerama najednom sam osjetila ogromno olakšanje", rekla je Jakumetović.  Slično iskustvo doživjela je i kazivačica i mirovna aktivistiknja Ana Raffai koja projekt smatra dobrim alatom za izgradnju povjerenja i mira.

Tihomir Ponoš: Veliki kreiraju povijest i sudbine za male koji zbog ishoda kreacija trpe ili pak uživaju

tihomir_ponos_presseurop.eu.jpg

Jedan od rijetkih redatelja koji na temelju dokumentiranih osobnih sjećanja kreira svoje kazališne predstave je Oliver Frljić koji trenutno radi na predstavi o ubojstvu Aleksandre Zec. "Nikada nisam imao iluziju da je povijest neutralan prostor lišen ideoloških konfrontacija. Kada sam 1992. godine kao izbjeglica došao u Split imao sam priliku vidjeti i drugu stranu rata, jer sam se našao u krugu ljudi koji su u tim uvjetima bili manjina. Već tada mi je bila fascinantna  činjenica da je kazališni establišment prešutio njihove priče. Moj posao nema smisla ako ne korespondira s onim što se danas događa u društvu, a koje je kod nas još uvijek mentalno nalazi u ratu. Stoga će mi snimljeni materijal poslužiti kao dobra podloga za buduće projekte", rekao je Frljić.

Snježana Koren: Kada je riječ o ratovima, činjenica je da postoji javni pritisak da se stvore službene verzije njegova tijeka. Tako su događaji iz Domovinskog rata nakon 1995. godine zauzeli mjesto koje je u SFRJ nekad imala Narodnooslobodilačka borba

koren_1.jpg

"Kao povjesničarka smatram da povijest ne treba prepustiti samo povjesničarima jer se ona tiče čitavog društva. No kada je riječ o ratovima, činjenica je da postoji javni pritisak da se stvore službene verzije njegova tijeka. Tako su događaji iz Domovinskog rata nakon 1995. godine zauzeli mjesto koje je u SFRJ nekad imala Narodnooslobodilačka borba. Budući da se rat tretira kao utemeljujući događaj, svim sredstvima se nastoji stvoriti njegova službena i obvezujuća verzija. Rat nam se već godinama nudi kao herojski čin i model rješavanja problema, što ukazuje da su patrijahalne vrijednosti još uvijek duboko ukorijenjene u naše društvo. Predstavljeni projekt je pokušaj da se u svakodnevnim praksama prisvoji prostor koje su zauzele ideologije i vladajuće strukture, ali ja sam pesimistična i bojim se da ovaj vrijedan projekt neće dobiti pravu šansu, pogotovo u obrazovanju gdje se stvari jako sporo mijenjaju", zaključila je Koren.

<
Vezane vijesti