Foto: Documenta<br>Foto: Documenta
Proveli smo seriju razgovora s osobama koje su svjedoci stradanja i članovi obitelji žrtava na ovim ratom obilježenim, pogođenim i višestruko depriviranim područjima, kako bi saznali na koji način se nose sa subjektivnim i objektivnim poteškoćama koje su ih eventualno pogodile. Povod za naše istraživanje bila je korona, no provedeni razgovori potvrdili su nam da su stvarni problemi negdje drugdje, da su traume koje naše sugovornike muče iz nekog drugog vremena, a da je virusna ugroza među posljednjim temama na njihovoj listi realnih životnih tegoba svakodnevice.

Prvi iz serije od triju podkasta pod nazivom "Corona" snimljen je u sklopu projekta "Adekvatni odgovori: potrebe stanovništva na područjima posebne državne skrbi u vrijeme pandemije".

U prvim mjesecima 2020. svijet je zadesila situacija kakvu moderna civilizacija ne pamti. Pojava novog korona virusa izazvala je proglašenje stanja globalne pandemije koja je uskoro radikalno promijenila konture svijeta kakvog smo do tada poznavali. U jeku ovih zbivanja, uslijed nepredvidljive dinamike širenja virusa te nejasnog trajanja novo uspostavljenih mjera koje su ograničavale kretanje, ekonomsku aktivnost te socijalni kontakt, činilo nam se da nekoć ratom zahvaćenim, povratničkim odnosno potpomognutim područjima i tamošnjem stanovništvu, u kontekstu općeg zaključavanja države, prijeti produbljivanje već postojeće socijalne, ekonomske i geografske isključenosti. S tim na umu, i s obzirom na dugu i stabilnu komunikaciju s ciljanom skupinom, odlučili smo se na provođenje serije razgovora s osobama koje su svjedoci stradanja i članovi obitelji žrtava na ovim ratom obilježenim, pogođenim i višestruko depriviranim područjima, kako bi saznali na koji način se nose sa subjektivnim i objektivnim poteškoćama koje su ih eventualno pogodile. Povod za naše istraživanje bila je korona, no provedeni razgovori potvrdili su nam da su stvarni problemi negdje drugdje, da su traume koje naše sugovornike muče iz nekog drugog vremena, a da je virusna ugroza među posljednjim temama na njihovoj listi realnih životnih tegoba svakodnevice.

Projektom se želi pridonijeti umanjivanju efekata isključenosti osoba na ratom zahvaćenim, povratničkim, odnosno potpomognutim područjima u kontekstu zaključavanja države uslijed izbijanja pandemije COVID-19. Uslijed dosadašnje nemogućnosti države da putem raznih politika poboljša tamošnje uvjete života, lokalno će stanovništvo biti teže pogođeno novom krizom nego stanovništvo većih urbanih područja. Ovim se projektom želi istražiti na koji se način to stanovništvo u vrijeme pandemije nosi s subjektivnim te objektivnim poteškoćama u svakodnevnom životu.

Osnovu podkasta čine telefonski intervjui provedeni kroz svibanj i lipanj 2020. godine s osobama koje žive u različitim krajevima Republike Hrvatske, a njihove su sudbine velikim dijelom obilježene ratom 1991. – 1995.

Ovaj je podkast prilog razvijanju svijesti o problematici, razvijanju održivih shema solidarnog djelovanja, ekonomske održivosti, te obnove kritične infrastrukture zajednica.

Svi naši sugovornici su tijekom ratnog perioda izgubili nekoga od svojih najbližih. Osim boli i tuge, za najveći dio njih, i dalje je živa nelagoda zbog nedjelovanja institucija te neprocesuiranja ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Ovo su njihova svjedočanstva o tom teškom vremenu, o povratku i izgradnji suživota, o traganju za ponovnim povjerenjem i međusobnim uvažavanjem, očekivanjima i pokušajima približavanja pravdi koja bi bila jednaka za sve.

Odavno smo mi u karanteni, reći će naši sugovornici. Realitet života na ovim prostorima iziskuje mnoga prilagođavanja, snalaženje i puno odricanja. Za radno aktivne ljude to najčešće znači bavljenje poljoprivredom ili stočarstvom, dok starija populacija ovisi o minimalnim mirovinama i pomoći djece. Uz još uvijek nedostatnu elementarnu infrastrukturu, sve veći problem je i pojava divljih odlagališta otpada i brojnost divljih životinja koje ometaju svakodnevni život i stvaraju štetu. Stanovništva je sve manje. O ovom pustom dijelu naše države i neizvjesnoj budućnosti onih koji će tamo ostati, svjedoče njihovi glasovi.

<span class="description"><p style="margin-bottom: 21px; color: rgb(68, 68, 68); font-family: "Open Sans", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 14px; text-align: center; background-color: rgb(238, 238, 238);"><span style="font-size: 10.5px; line-height: 0; position: relative; vertical-align: baseline; top: -0.5em;">Projekt <em>Adekvatni odgovori: potrebe stanovništva na područjima posebne državne skrbi u vrijeme pandemije</em> je podržan sa € 4970 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.</span></p><p style="margin-bottom: 21px; color: rgb(68, 68, 68); font-family: "Open Sans", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 14px; text-align: center; background-color: rgb(238, 238, 238);"><span style="font-size: 10.5px; line-height: 0; position: relative; vertical-align: baseline; top: -0.5em;">Izrada
 ovog teksta omogućena je financijskom podrškom Islanda, Lihtenštajna i 
Norveške u okviru EGP i Norveških grantova. Sadržaj ove publikacije 
isključiva je odgovornost <em>Documente</em> i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.</span></p></span>

Projekt Adekvatni odgovori: potrebe stanovništva na područjima posebne državne skrbi u vrijeme pandemije je podržan sa € 4970 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

Izrada ovog teksta omogućena je financijskom podrškom Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Documente i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.

<
Vezane vijesti