Njihova vrijednost za društvo je dvostruka. Osim što potiču proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta, zadruge zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i druge društveno isključene osobe. Tako aktivno i izravno doprinose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomaže socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti kvalitetu života.
Također aktivno doprinose održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode. Od zarađenog se novca isplaćuju plaće zaposlenicima koji najviše dolaze iz društveno ranjivih skupina, a budući da se radi o socijalnoj neprofitnoj zadruzi eventualna dobit na kraju godine vraća se nazad u zadrugu i njime se raspolaže u skladu sa zakonom.
Tri su zadruge aktivne. Humana nova u Čakovcu, Humana nova u Zagrebu, te Humana nova Istra, koje posluju u Poreču i Labinu. Riječ je o zasebnim pravnim subjektima, koje dijele iste etičke vrijednosti i način poslovanja.
Prva zadruga bila je ona u Čakovcu. Socijalna zadruga Humana nova Čakovec osnovana je 2011. godine u sklopu projekta ESCO - "edukacija za socijalno zadrugarstvo - nove mogućnosti za osobe s invaliditetom" kojeg je provodio Autonomni centar - ACT. Glavni cilj projekta bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u Međimurskoj županiji, promicati socijalnu inkluziju i podići razinu svijesti o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom razvojem održivih modela na lokalnoj i nacionalnoj razini. Nakon što je projekt ESCO završio, socijalna zadruga Humana nova započela je sa svojim radom. Danas je ta zadruga jedno u nizu društvenih poduzeća na području Međimurske nastalih iz inkubatora Autonomnog centra - ACT (danas ACT Grupa).
Humana nova Čakovec danas ima 38 zaposlenika, od čega 32 žene i šest muškaraca. Od 38 zaposlenih, 22 su osobe s invaliditetom, a još 11 ih spada u domenu marginaliziranih skupina(nacionalne manjine, starije dugotrajno nezaposlene osobe, osobe sa slabijim obrazovanjem, osobe kojima je to prvi posao…) Marginalizirane, tj. ranjive skupine ljudi rade na svim radnim mjestima, uključujući i jedno voditeljsko mjesto (krojenje, šivanje, prodaja, voditeljica sortirnice, sortiranje/sakupljanje). Danas 24 zaposlenika ima svoj udio u zadruzi.
"Početak nije bio lak", prisjeća se upravitelj zadruge Ivan Božić.
Nakon godinu dana na tržištu na snagu je stupio novi zakon o gospodarenju otpadom i dva komunalna poduzeća s kojima su surađivali prekinuli su suradnju. To je rezultiralo nestašicom sirovina, te zatvaranjem second Hand shopa. U taj dio priče o teškim počecima uklapa se i porazna epizoda koja svjedoči o diskriminaciji. Naime, u second hand shop, gdje se kako tvrdi Božić, mogla nabaviti kvalitetna roba za izrazito nisku cijenu, dio stanovnika Čakovca nije htio niti ući. Sami građani su otvoreno rekli kako ne želi kupovati u dućanu u kojem radi Romkinja.
Božić tvrdi kako se stvari okreću nabolje 2017. kada su kroz javnu nabavu dobili posao šivanja zastava za grad Zagreb. Ubrzo nakon toga uspostavljaju suradnju s nekoliko velikih domaćih i inozemnih tvrtki. Danas surađuju s lokalnim dobavljačima,imaju certificirane procese i teže fair trade poslovanju. Prepoznati su na njemačkom i austrijskom tržištu, a nedavno su isporučili robu i u Švicarsku.
"Imamo tridesetak razvijenih osnovnih krojeva proizvoda. To su pamučne majice, dux, razne platnene torbe, reciklirani proizvodi (poput papuča, raznih platnenih torbi, kute…). Nakon odabira materijala isti se iskroji, pa se iskrojeni dijelovi sašiju, ispeglaju po potrebi, zapakiraju. Najprodavaniji proizvodi su nam platnene torbe, pamučne majice, kute za odgajateljice i papuče Bibike. Naši proizvodi imaju nešto veću cijenu nego konkurentski proizvodi jer ga proizvode osobe sa smanjenom radnom učinkovitošću (a i češća su bolovanja), a materijal koji koristimo je certificiran i u startu skuplji. Rabljena odjeća pak se prodaje u dućanu po kilogramu po cijeni od 30 kuna (s uključenim PDVom)", objašnjava Ivan Božić, koji je prošle godine proglašen drugim najboljim menadžerom društvenih poduzeća za radnu integraciju u Europi.
Planovi za budućnost uključuju uspostavu podružnice u Dugoj Resi gdje će biti veliki prihvatni i sortirni centar za rabljeni tekstil, koji će spajati Istru, Dalmaciju i Slavoniju s manjim centrima u tim dijelovima RH, te uspostava centra za radnu integraciju. Program vrijednosti 1.267.913,68 kuna sufinancirao je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru Švicarsko hrvatskog programa suradnje. Prvi je to projekt u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje u sklopu poziva „"Osnaživanje doprinosa organizacija civilnog društva obrazovanju za održivi razvoj „. Projekt je za cilj imao razviti sustav edukacije nastavnika i učenika lokalnih osnovnih i srednjih škola za teme održivog razvoja, pri čemu koristi i jača postojeći sustav školskih zadruga za usvajanje novih znanja o volonterstvu, društvenom poduzetništvu i ponovnoj upotrebi otpadnog tekstila.
"S obzirom na gospodarsku krizu i covid 19, nažalost sve je više je marginaliziranih skupina, pa bi društveno poduzetništvo moglo postati optimalno rješenje, a samim time i sve važniji dio hrvatske ekonomije", zaključuje Božić. Ipak, krizi unatoč, ove godine su zaspolili su devet novih zaposlenika, te dodatno ojačali odjel za marketing i razvoj. Unutar poduzeća imaju vlastito knjigovodstvo i odjel za financije, krajem svibnja preselili su se u novi, veći prostor i bolje opremljeni prostor, te ugovorili nove poslove.
Humana nova osniva se 2015. i u Zagrebu. Njihovu trgovinu možete pronaći u zagrebačkom kvartu Dubravi.
"Humana Zagreb posluje kao i svako drugo poduzeće na tržištu, no nije usmjereno isključivo na stjecanje dobiti. Dobru suradnju imali smo s ministarstvom pravosuđa, te dugi niz godina s centrom za profesionalnu rehabilitaciju. U prvom planu nam je zapošljavanje ugroženih skupina. Trenutno zapošljavamo 11 osoba, od čega je više od pedeset posto s invaliditetom. Uključeni su u svaki dio poslovanja, od poslova prikupljanja tekstila, sortiranja do prodaje, administrativnih poslova, pa i na provođenjima projekata i marketinškim zadacima. Do osoba s invaliditetom došli smo preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i preko mreže različitih neprofitnih organizacija i udruga. Dio ljudi smo zaposlili i preko preporuka poznanika. Nekad se osobe i same jave, nakon što su vidjeli naše internet stranice. Zbog situacije s korona virusom trenutno ne zapošljavamo, budući da nam je poslovanje nešto otežano. Tražimo put prema naprijed, te se nadam da ćemo uskoro ponovno zapošljavati. Inače, uvijek tražimo način da zaposlimo ranjive osobe. Pa ako nam se netko javi, a nema natječaja, nastojimo smisliti novo radno mjesto", objašnjava Leonarda Tarandek iz Humana nove Zagreb. Tarandek dodaje kako se financiraju dijelom zahvaljujući Zavodu za profesionalnu rehabilitaciju, dijelom kroz jedan europski projekt, no najviše od same prodaje.
Humana nova Istra posluje u dva grada, Labinu i Poreču. Zapošljavaju osobe iz društveno isključenih skupina kao što su osobe s invaliditetom, osobe starije od 50 godina koje teško pronalaze posao na tržištu rada, mlade bez radnog iskustva... U istarskim second hand shopovima može se isto tako kupiti rabljena odjeća koja se prodaje prema težini, umjesto kao što je standard prema komadu. Kilogram odjeće prodaje se za 50 kuna, što u prijevodu znači da majicu možete kupiti za samo par kuna. Nova Istra do robe dolazi na razne načine. Dio odjeće i tekstila prikuplja Planovi za budućnost uključuju uspostavu podružnice u Dugoj Resi gdje će biti veliki prihvatni i sortirni centar za rabljeni tekstilse donacijama građana izravno, dok dio robe dolazi preko Crvenog križa.
"Dosadašnja nastojanja vlada i različitih javnih institucija pokazala su se nedostatnima i neučinkovitima u rješavanju problema kao što su velike klimatske promjene, prevelika upotreba fosilnih goriva, uništavanje prirode na svim razinama. Inovativan pristup kroz društveno-ekonomske pothvate neophodan je kako bi se svi raspoloživi resursi iskoristili za nove prilike - generatore zapošljavanja i/ili generatore novih vrijednosti društva. Velika nada za boljitak čovječanstva leži u snazi i učinkovitosti društveno motiviranih i osnaženih pojedinaca koji žive za društvene promjene. Jedan od modela koji mobilizira lokalne gospodarske aktivnosti je društveno poduzetništvo, važan segment sektora društvene ekonomije", poslovna je etika kojom se zajedno vode socijalne zadruge Humana nova.
Recikiranjem se čuvaju sirovi materijali i prirodni resursi. Manje iskorištene energije znači manju potrebu za proizvodnjom, što pak rezultira manjim otpuštanjem ugljičnog dioksida i manje stakleničkih emisija i plinova. Uz to proces recikliranja pomaže siromašnim ljudima, kao i ranjivim skupinama, da na taj način dođu do korisnih odjevnih predmeta koje si inače ne bi mogli priuštiti. Svi koji žele darovati odjeću ili materijale mogu potražiti trgovine Humana Nova u Zagrebu, Čakovcu, Labinu i Poreču.