Abdullah Sencer Gözübenli: "Erdogan je iskusni državnik i diplomat koji je svjestan što radi. Moje skromno mišljenje jest da je nerazumno očekivati dobre stvari od nekoga čiji su prljavi poslovi svima dobro poznati. Ne bih vjerovao nekome tko prijeti da će poslati milijune ranjivih imigranata u Europu, čim se kritizira bezakonje. Nadam se da će vlade ostalih država to shvatiti prije nego što bude prekasno za njihove narode i manjine."
Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom: Najveći dio pritužbi zatvorenika s invaliditetom odnosi se na ostvarivanje prava nakon izdržavanja kazne. Imali smo nekoliko predstavki koje su se ticale problema ostvarivanja komunikacija prilikom posjeta. Primjerice, osobi koja slabo čuje i ne može komunicirati preko pleksiglasa trebalo je osigurati prostor u kojem će moći imati normalnu komunikaciju.
Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva za građanski nadzor MUP-a, o postupanju policije prema izbjeglicama: Iskreno se nadam i vjerujem da ne postoje naredbe s vrha o nezakonitom postupanju, već da se prvenstveno radi o pojedinačnim incidentima koje se u budućnosti može prevenirati jasnim stavom vrha policije o netoleriranju nezakonitog postupanja policijskih službenika kojim se ugrožavaju bilo čija ljudska prava, pa tako i migranata.
Vlasta Ilišin, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: U Hrvatskoj ne postoji kultura prosvjeda. Očekivano je onda da nema kolektivnog ili jače artikuliranog bunta kod mladih, u smislu respektabilnog broja ljudi. Imamo oaze, i to vrlo artikulirane, svjesne. Te oaze, koje su uglavnom intelektualne, mejnstrim mediji tumače kao dokaz demokracije i pluralnosti. Ne čudi me što nema snažnijeg otklona od uvriježenog mišljenja i ne znam koliko dugo će proći dok se to promijeni.
Suzana Rešetar, udruga Sjena: Smatramo da bi se novac koji je prikupljen sa svrhom zapošljavanja osoba s invaliditetom trebao u tu svrhu i iskoristiti. Sva demagoška objašnjenja koja su nam prezentirana u javnosti su neprihvatljiva. U Hrvatskoj se osobe s invaliditetom i dalje obrazuju za zanimanja koja nisu atraktivna na tržištu rada. Ako i žele zaposliti osobu s invaliditetom, poslodavci moraju proći šumu birokracije pa odustaju.
Dostavljač Wolta: "Svi misle da će raditi ovaj posao mjesec ili dva. Ali dio nas ostaje puno, puno duže. Svoje kolege uglavnom vidite jednom i više nikada. Povezani smo tek putem WhatsApp grupa. Do sada su se unutar grupa uglavnom nekonstruktivno izbacivale frustracije, no mala pobuna koja je nastala ukazuje na to da stvari možda mogu biti i drugačije. Dok se ne pojavi neki zakon kao u ostalim europskim zemljama, jedino nam preostaju gerilske akcije."
Socijalne zadruge "Humana nova" vodeći su primjer društvenog poduzeća za radnu integraciju i ponovnu uporabu. Ustrojene su kao društvena poduzeća čiji su ciljevi proizvodnja, sakupljanje rabljenog tekstila i njegova ponovna uporaba, te zapošljavanje pripadnika marginaliziranih društvenih skupina, očuvanja okoliša i razvoja lokalne zajednice. Aktivno doprinose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomažu socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti kvalitetu života.
Egzistencija slobodnih umjetnika pojedinim je odlukama Ministarstva kulture i medija opasno ugrožena. Krešimira Gojanović, slikarica i predsjednica HDLU-a Zagreb, upozorava da je predviđeni Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti koncipiran tako da iz sustava financiranja isključi upravo one umjetnike koji najmanje zarađuju: "Isti model ministrica Obuljen Koržinek sada preslikava na umjetničke potpore, tako da opet želi diskriminirati i isključiti one umjetnike koji 'premalo' zarađuju."
Eurofoundovo istraživanje pokazuje da radnici u bogatijim zemljama odabiru raditi nakon umirovljenja jer su i dalje u odličnoj psihofizičkoj formi, dok u manje bogatim zemljama umirovljenici rade kako bi preživjeli. Čini se da je rad u kombinaciji s mirovinom uglavnom rezerviran za penzionere koji su vitalnost očuvali zahvaljujući lagodnom životu i stabilnim financijama. Za one kojima je novac najpotrebniji, ako su još sposobni i voljni raditi, rad nakon mirovine je Sizifova muka.
Salam Ibrahim Al Nidawi: Nevladine organizacije u suradnji s lokalnim zajednicama igraju najvažniju ulogu u procesu integracije stranaca. Bez njihove pomoći, imigrant poput mene ne može pronaći svoj put u normalan i miran život. Kad uspijete otići sami u trgovinu ili popiti kavu sa susjedima ili im pomoći u popravcima u kući, tada znate da ste prihvaćeni tamo gdje jeste i tek onda možete živjeti svoj život u nekim normalnim okolnostima. To je prava integracija.
