Psiholozi i psihologinje o Izjavi Znanstvenog vijeća HAZU-a - nestručno i opasno

"U Istanbulskoj konvenciji se rod definira kao 'društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra Ističu kako je Istanbulska konvencija nastala s ciljem obvezivanja zemalja potpisnica na još veću aktivnost ne samo u pomoći žrtvama nasilja prema ženama i djeci, već i u njegovu sprečavanju, a njeno odbacivanje znači svjesno pristajanje na održavanje postojećeg stanja u kojem su žene i djeca dnevno žrtve nasilja u Hrvatskojprikladnima za žene i muškarce' (Članak 3), što je u skladu s određenjem roda u psihologiji kao znanosti. U kontekstu psihološkog zdravlja važno je svakoj osobi omogućiti razvoj u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i osobinama ličnosti, uklanjajući rigidne podjele društvenih uloga na one za djevojčice i dječake, odnosno žene i muškarce.

Smisao obrazovanja iz Istanbulske konvencije je pružiti djeci i mladima spoznaju da žene i djevojke imaju pravo živjeti slobodno od bilo kakvog nasilja, te ih podučiti da prepoznaju načine na koje ih društvena očekivanja dovode u poziciju žrtve. Znanstvena istraživanja pokazuju da programi za prevenciju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, koji su utemeljeni na znanstvenim spoznajama, zaista i doprinose smanjivanju tih oblika nasilja i time sveukupnom razvoju društva", stoji u pismu koje su uputili psiholozi i psihologinje.

Ističu kako je Istanbulska konvencija nastala s ciljem obvezivanja zemalja potpisnica na još veću aktivnost ne samo u pomoći žrtvama nasilja prema ženama i djeci, već i u njegovu sprečavanju, a njeno odbacivanje znači svjesno pristajanje na održavanje postojećeg stanja u kojem su žene i djeca dnevno žrtve nasilja u Hrvatskoj.

Reakciju potpisuju:

1. sc. Ivana Jugović, psihologinja, pročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva
2. Jasna Belamarić, psihologinja, članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva, Zagrebačkog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore
3. sc. Maja Mamula, psihologinja, osnivačica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava
4. Mauro Lacovich, prof., dipl. psiholog, psihoterapeut
5. Matea Popov, mag. psych., članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore
6. spec. Iva Žegura, klin.psih., prof., pročelnica Sekcije za kliničku psihologiju i dopročelnica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda HPD-a
7. Irena Bezić, sc., članica HPD i HPK, Sekcije za kliničku/zdravstvenu i Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologije roda
8. dr. sc. Željka Kamenov, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
9. dr.sc. Linda Rajhvajn Bulat
10. Asja Zenko, psihologinja
11. Rajka Marković, psihoginja, članica Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju roda Hrvatskog psihološkog društva, Zagrebačkog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore
12. sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja
13. dr. sc. Meri Tadinac, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb
14. Jasenka Pregrad, psihologinja, psihoterapeutkinja, autorica i voditeljica UNICEF-ovog programa Stop nasilju među djecom
15. dr. Darja Maslić Seršić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
16. Sena Puhovski, prof. klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, članica Zagrebačkog psihološkog društva, HPD-a, HDTS-a i DGiPH -a
17. sc. Iris Marušić
18. Ivana Ćosić Pregrad, prof. psihologije, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, članica Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog društva za traumatski stres, Zagrebačkog psihološkog društva
19. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja
20. Senka Sekulić Rebić, psihologinja, voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja pri Ženskoj sobi
21. sc. Tanja Jurin, viša asistentica, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, članica Hrvatskog psihološkog društva; Hrvatske psihološke komore, HUBIKOT, STAR (Stress and Anxiety Research Society), HDST (Hrvatskog društva za seksualnu terapiju)
22. dr. Mirjana Tonković, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
23. Una Mikac, dipl. psih.
24. dr.sc. Andrea Vranić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
25. Jasmina Tomas, asistentica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, članica Hrvatske psihološke komore
26. Valentina Cindori, dipl. defektologinja socijalna pedagoginja
27. sc. Ivana Hromatko, docentica, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
28. sc. Margareta Jelić, doc.
29. Josip Šabić, prof. psihologije
30. sc. Anita Lauri Korajlija, doc., Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Zagreb
31. Ines Rezo, mag.psych.
32. Valentin Lapaine, diplomiran psiholog i profesor psihologije, nastavnik psihologije
33. Jelena Matić, mag. psych.
34. Helena Rašić Radauš, mag.psych., Ministarstvo pravosudja, Zatvor u Zagrebu; članica Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore i Zagrebačkog psihološkog društva
35. Davor Dubravić, magistar psihologije
36. Iva Prskalo, dipl.psih.
37. sc. Doris Čuržik, dipl. psih., Centar za psihološko usavršavanje Zagreb, članica Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za bihevioralne i kognitivne terapije
38. Sunčana Rokvić, magistra psihologije, članica Hrvatske psihološke komore
39. Maja Erceg, mag.psih.
40. Lana Gjurić, mag.psih., psihologinja-savjetovateljica, članica Zagrebačkog psihološkog društva
41. Ivana Vrbat, mag.psych. 
42. Petra Čeč, mag. psihologije