"One više neće biti škole, već narodne akademije u kojima će biti nepoznat pojam kako učenika tako i gospodara, u njih će ljudi slobodno dolaziti da, ako im to treba, dobiju besplatne instrukcije; sami učenici, s bogatim osobnim iskustvom, moći će u mnogočemu podučiti svoje učitelje koji će im zauzvrat prenijeti znanje koje sami imaju, a koje učenicima nedostaje. Bit će to uzajamno učenje, čin intelektualnog bratstva.”
Mihail Bakunjin
Kada govorimo o unapređivanju obrazovanja oslanjamo se na promjene odozgo, neki institucionalni okvir koji uređuje odnose unutar državnog obrazovnog sistema. No, obrazovanje možemo unaprijediti i iz sasvim drugog kuta gledanja - odozdo. Direktno, u učionicama, sadržajnim i metodološkim promjenama učenja u školama. Upravo u tu svrhu zajedničkim radom neformalne grupe Direktna demokracija u školi i vizualne umjetnice Andreje Kulunčić nastala je multimedijalna umjetničko-edukativna instalacija kolektivnog autorstva Početnica zajedničkog djelovanja, Mila Bungić: "Najgore je što učenici ne vole školu, jer se u njoj gotovo nikada ne zabavljaju"koja kreira prostorni i estetski okvir diskurzivnih događanja naglašeno aktivističke komponente te također funkcionira kao alat interakcije.
Projekt "Početnica" dio je dugoročnog multidisciplinarnog istraživačkog projekta "Kreativnih strategija" kojega je 2010. godine započela Andreja Kulunčić. Na projektu su sudjelovali grupa Direktna demokracija u školi i Novi sindikat, te niz formalnih i neformalnih grupa poput BRID-a, Ženske fronte, Fem fronte, ZMAG-a i Prava na grad. Početnicu je grafički oblikovao dizajner Luka Juras, a prostorno arhitektica Mirna Horvat. Koordinatorica projekta je Martina Kontošić.
"S grupom Direktna demokracija u školi sam se prvenstveno povezala jer su me zanimale taktike samoorganiziranja, njihove metode rada i funkcioniranje u praksi. Zajednički rad s njima mi je bio pravo osvježenje jer najčešće kada s nekim radiš suradnja završi s izložbom nakon čega ostanete u dobrim odnosima ali nema nastavka. S Početnicom smo uspjeli napraviti projekt koji nema kraj, koji će se razvijati. Nastavit ćemo raditi na njemu, a Dirdem u školi će zasigurno ostati glavni suradnici u razvoju Početnice, kazala je Andreja Kulunčić čiji radovi često, pa tako i u ovom slučaju, zahtijevaju aktivno sudjelovanje publike.
Riječ je o alatu za učenje koji aktivno uključuje korisnike i lako se prilagođava njihovim potrebama, a koji se sastoji od drvenih komponenti različitih geometrijskih oblika koje funkcioniraju kao stolci, klupe, ladice i police. Uz praktičnu obnašaju i edukativnu funkciju, jer imaju integrirani arhiv koji sadrži video materijal o područjima radničkih sukoba, samoorganiziranih zajednica i strategija djelovanja (moguće ih pogledati na Internetu na Youtube kanalu na profilu Kreativnih zajednica), arhiv i kartu (na koju su svi članovi Dirdema u školi jako ponosni, op. a.) dosadašnjih radničkih borbi, prijedlog literature i pojmovnik iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, ekologije, teologije oslobođenja, Prava na grad i angažirane umjetnosti.
Projekt je prvi put predstavljen javnosti u Galeriji Nova u Zagrebu pod nazivom Početi najbolje što se može u svibnju prošle godine. Početnica je Bruna Nedoklan: "Kada je 2009. godine bila blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu, proživjeli smo iskustvo plenuma i direktno demokratskog samoorganiziranja, te imamo potrebu o tom iskustvu još govoriti"putovala i u Sisak na Festival Željezara gdje je bila izložena sve dane festivala.
"Na Festivalu Željezara u Sisku mobilijar je bio izložen i kada nisu bila predavanja ili radionice. To je bilo super, jer se događalo da posjetitelji uđu u prostoriju, sjednu i gledaju video projekcije i čitaju sadržaje drvenih pločica, jednostavno da počnu istraživati. To je vrlo koristan alat za radionice, no on živi i samostalno i može se nadograđivati", kazao je Izvor Rukavina iz grupe Dirdem u školi.
U sklopu samostalne izložbe Andreje Kulunčić u Subotici u prosincu prošle godine u Galeriji Dr. Vinko Perčić među pet predstavljenih radova izložena je i Početnica. U sklopu izložbe članice grupe Direktna demokracija u školi održale su radionicu "Osnove direktne demokracije" za subotičke srednjoškolce i zainteresirane građane.
Neformalna grupa Direktna demokracija u školi osnovana je 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Primarni cilj grupe je obrazovanje javnosti o direktnoj demokraciji s posebnim naglaskom na srednjoškolsku populaciju. Zdravko Popović iz grupe Direktna demokracija upozorava na propuste u obrazovanju upravo te skupine mladih:
"Termin 'direktna demokracija' se uopće ne spominje u školama, neki primjeri poput demokracije antičke Grčke se nigdje ne obrađuju. Djeca uopće nemaju prostor gdje bi mogla oformiti stav o tome."
Kako bi to promijenili, članovi grupe Dirdem u školi održali su brojna predavanja i radionice za srednjoškolske učenike širom Hrvatske. Od 2012. godine grupa sudjeluje u radu Inicijative za kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo usmjerene na Hrvoje Jurić: "Smatramo da su obrazovanje i mediji mjesta gdje se direktna demokracija treba ponajprije artikulirati"izradu kurikuluma, edukaciju nastavnika te eksperimentalnom izvođenju GOO predmeta u srednjim školama.
"Djeca su zapuštena što se tiče socijalnih i političkih tema. Smatramo da su obrazovanje i mediji mjesta gdje se direktna demokracija treba ponajprije artikulirati. Zato smo se priključili radu na kurikulumu za Građanski odgoj i obrazovanje. U okviru toga smo držali predavanja za profesore na temu direktne demokracije", kazao je Hrvoje Jurić iz grupe Direktna demokracija u školi.
Aktivnosti koje su osmislili za 2015. godinu su gostovanja s projektom Početnica u zagrebačkim gimnazijama, no i u školama i galerijama u Čakovcu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Puli i Sinju, kako bi svim zainteresiranima ponudili uvid u mogućnost drugačijeg procesa učenja, temeljenog na direktnoj demokraciji, povjerenju i interakciji svih sudionika. Isto tako će nastaviti snimati kratke dokumentarne filmove o ugroženim radnicima I radnicama u privatizacijom uništenim poduzećima, mogućnostima borbe i samoorganizacije.
"Najgore što se može dogoditi je da Početnica stoji negdje zapakirana. Nama je bitno da ona bude dostupna, da se netko njome koristi", naZdravko Popović: "Termin 'direktna demokracija' se uopće ne spominje u školama, neki primjeri poput demokracije antičke Grčke se nigdje ne obrađuju"glasila je Andreja Kulunčić.
Sama Početnica je nastala direktnodemokratskom metodom odlučivanja i djelovanja, na principima horizontalnosti, jednakosti, solidarnosti, povjerenja, smjenjivosti, informiranosti, otvorenosti i dobrovoljnosti. Principi na kojima se temelji su upravo ti kojima se sadržajno bavi, tako da je ona na neki način tekući eksperiment ideologije koju promiče.
"Kada je 2009. godine bila blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu, proživjeli smo iskustvo plenuma i direktno demokratskog samoorganiziranja, te imamo potrebu o tom iskustvu još govoriti. Budući da nam je nedostajalo materijala o direktnoj demokraciji odlučili smo se sami okupiti i sistematizirati znanja i iskustva na tom području", zaključuje Bruna Nedoklan iz grupe Direktna demokracija u školi.
Dokle god govorimo o reformama školstva bez uključivanja ponajprije učenika, a svakako i nastavnika i profesora, pa i roditelja i šire zajednice, promjene će se odvijati više manje na papiru. Upravo na ovaj fenomen upozorava i profesorica savjetnica Stručne radne skupine za izradu ispita državne mature iz Hrvatskoga jezika Mila Bungić:
"Svaki učitelj koji voli svoj posao vidi niz nedostataka u ovom 'učenju' koje se svodi na reprodukciju, na upamćivanje mnoštva često nepovezanih činjenica. I najgore je što učenici ne vole školu, jer se u njoj gotovo nikada ne zabavljaju. Učenje se uvijek predstavlja kao mučan i težak proces. Andreja Kulunčić: "Najgore što se može dogoditi je da Početnica stoji negdje zapakirana. Nama je bitno da ona bude dostupna, da se netko njome koristi"Godinama se pokušava nešto promijeniti na najmanje dva područja, ali bez većeg uspjeha. Prvo je rasterećenje učenika od preopširnih nastavnih programa koji ih zatrpavaju činjeničnim znanjem prečesto učenim napamet, bez razumijevanja. Drugo je pokušaj da se učenika postavi kao subjekt nastavnog procesa u kojemu bi učitelj bio samo poučavatelj koji nastoji što više angažirati učenika i diskretno mu pomagati u svladavanju gradiva. Dakle, suvremena metodika nastoji teorijski osmisliti djelotvorniji proces učenja, ali praksa je daleko od teorije."
U sklopu projekta Početnica osmišljena je i web stranica Početnica.org koja služi kao dio alata za (samo)organiziranje, kao mjesto informiranja o različitim samoorganiziranim grupama i njihovim aktivnostima, te svakako kao mjesto na kojemu svi zainteresirani mogu sudjelovati u rastu i razvoju samog projekta.