Istraživanje je provela Udruga za nezavisnu medijsku kulturu u okviru projekta "Za Čl. 57!", u listopadu i studenom 2018. godine. Uzorak je 148 vijećnika i vijećnica u jedinicama zagrebačke mjesne samouprave (9% od njihova ukupnog broja). Anketni upitnik popunilo je i ukupno 5 pripadnika i pripadnica zagrebačkih organizaciija civilnog društva. Rezultati istraživanja su u priloženom Power Pointu.

Premise iz knjige Nova hrvatska paradigma: Ogled o društvenoj integraciji i razvoju, HDZ-ova europarlamentarca Davora Ive Stiera, da treba mijenjati institucije, a ne tek elite, da treba poticati građanske inicijative kao "vrijedan alat za pritisak na vladajuću elitu", te da bi nova paradigma trebala biti usredotočena na društvo, a ne na državu – samo na prvi pogled predstavljaju odskočnu dasku za konkluziju da je Stier napravio korak prema radikalnoj kritici partitokracije i prema direktn(ij)oj demokraciji.

Inicijativa Za referendum je u finišu, približila se potrebnom broju potpisa.

Treba li doista vikati da je ponašanje Ustavnog suda dovelo u pitanje neposrednu demokraciju, da je on stao u službu vladajućih elita? Zar je netko još doista toliko naivan da vjeruje kako ustavni sud djeluje u skladu s ustavom, pripisujući mu gotovo nadnaravne osobine svetog pisma narodnog suvereniteta? Primjeri poput zabrane referenduma o monetizaciji autocesta i o "outsourcingu" prikazuju ono što je po logici stvari jasno: ustavni sud samo je još jedna od institucija državnog aparata koji je u službi vladajuće klase, tj. njezine elite.

H-Alterov "istraživački tim" ovih je dana pregledao 1899 nasumce odabranih glasačkih listića s biračkih mjesta na području Zagreba, koji su u drugom krugu predsjedničkih izbora održanom 11. siječnja bili proglašeni nevažećima. Istraživanje je jasno pokazalo da nevažeće glasačke listiće ne možemo tumačiti kao posljedicu neupućenosti dijela glasača u način biranja, već kao jasni izraz odbijanja ponuđenih kandidata, ili višestranačke predstavničke demokracije kao takve.

Prije tjedan dana vladajući su putem saborskog Odbora za ustav obznanili svoju nakanu da referendum o monetizaciji dodatno uspore: Sabor bi trebao predložiti Ustavnom sudu da zatraži očitovanje Suda Europske Unije o tom pitanju. S druge strane program monetizacije nastoji se progurati galopirajućom brzinom. Ovakvu opstrukciju volje građana za "H-Alter" komentiraju aktivisti, političari, pravnici, ekonomisti, poduzetnici....

Kada govorimo o unapređivanju obrazovanja oslanjamo se na promjene odozgo, neki institucionalni okvir koji uređuje odnose unutar državnog obrazovnog sistema. No, obrazovanje možemo unaprijediti i iz sasvim drugog kuta gledanja - odozdo. Direktno, u učionicama, sadržajnim i metodološkim promjenama učenja u školama.

Uvid da uhodani sistem može obavljati poslove bez "vođa" korak je prema zaključku da bi se takvo "bezvlašće" moglo preokrenuti i radikalizirati, tj. da bi se javni poslovi mogli voditi sasvim drugačije negoli se to danas čini, a to znači direktnodemokratski ili jednostavno demokratski, u smislu vladavine naroda.

"Pitanje budžeta je dugo vremena prodavano kao tehničko pitanje kojim se bave samo sposobne elite. Budžet je potrebno vratiti u polje politike jer to jest političko, a ne puko tehničko pitanje“, tvrdi Giovanni Allegretti, teoretičar participativnog budžetiranja, uključivanja građana u donošenje odluka o tome kako će se trošiti javni novac. Brazilski grad Porto Alegre sinonim je za uključivanje građana u kreiranje budžeta.

Prije više od deset godina slabo poznati član mjesnog odbora SDP-a Črnomerec Zoran Milanović pitao je iz publike na jednoj tribini profesora Ivana Padjena "kojim pravnim vrelima su se inspirirali" kad su ispisivali nacrt prijedloga Zakona o političkim strankama.