Iako je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji sadrži odredbu o uvođenju jezika i pisma manjine na područjima u kojima pripadnici određene manjine čine više od trećine stanovništva, uveden još 2002. godine, on se još uvijek tek mjestimično primjenjuje.
Nakon šutnje koja je zavladala oko uvođenja dvojezičnosti u Vukovaru, čini se da se ona neće primijeniti ni u nadolazećem izbornom procesu. Srpski demokratski forum (SDF) je od Državnog izbornog povjerenstva zatražio da se u općinama i gradovima u kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na uporabu svojeg jezika i pisma, osigura, pored hrvatskog jezika i latiničnog pisma, glasanje i na jeziku i pismu nacionalne manjine. No, sudeći prema odgovoru DIP-a, taj zahtjev neće biti proveden na nadolazećim lokalnim izborima i izborima za Europski parlament.
"DIP je u odgovoru objasnio kako nema potrebe za ispunjenjem zahtjeva budući da glasački listić nije isprava ni službeni obrazac. S pravnog stajališta taj je odgovor dubiozan jer je s druge strane uništenje tog istog listića kazneno djelo. Budući da je izborno pravo jedno od temeljnih prava i osnova političke participacije, ono bi trebalo biti u skladu s ustavnim pravom", objasnila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije na današnjoj konferenciji za medije.
SDF je nakon svega odlučio podignuti ustavnu tužbu. "Iako bi se srpski jezik i ćirilično pismo, sudeći prema popisu stanovništva, trebali zakonski primjenjivati u 21 općini i dva grada, pitanje dvojezičnosti se u posljednje vrijeme sve više opstruira i derogira", rekao je Veljko Džakula, predsjednik SDF-a. On smatra kako bi se dvojezičnost trebala uvesti u sve gradove i općine koji su još 1991. imali više od trećine srpskog stanovništva. "Bude li se pitanje odugovlačilo, za desetak godina više neće postojati zakonska obveza za uvođenje dvojezičnosti jer je srpskog stanovništva sve manje u Hrvatskoj", rekao je Džakula, referirajući se na podatke zadnjeg popisa stanovništva.
Džakula je podsjetio kako je DIP još 2009. godine uoči lokalnih izbora, kada je na vlasti bila koalicija HDZ-a i SDSS-a, uputio dopis u kojem svim županijskim izbornim povjerenstvima općina i gradova, na čijem području se treba koristiti dvojezični glasački listić, nalaže da mu dostave nacrt takvog listića. Na pitanje novinara smatra li da bi zbog nastale huškače atmosfere i dobrobiti građana srpske nacionalnosti koji žive u Hrvatskoj ipak trebalo za uvođenje dvojezičnosti pričekati neka bolja vremena , Džakula je odgovorio protupitanjem: "A kada će ta vremena doći?"
"Ako država ne može garantirati prava koje je sama donijela, ta činjenica onda ukazuje na njenu slabost", upozorila je Benčić te dodala da političke elite nisu ništa napravile po pitanju izgradnje mira i ponovnog uspostavljanja dijaloga u ratom pogođenim područjima s mješovitim stanovništvom. "Dvadeset godina nakon rata napravljeni su sramotno mali pomaci. Tu dio odgovornosti svakako snosi i civilno društvo", zaključila je.
