U H-Alterovoj rubrici Obvezatna lektira i ove smo godine kontinuirano preporučivali/e tekstove iz drugih medija koji su nam bili bitni i koje smo voljeli čitati. Za kraj godine, nakon izdvojenog presjeka H-Alterovih tekstova, donosimo vam i preporuku dijela ovogodišnjeg štiva iz drugih medija.
Ideja o svijetu bez granica, Achille Mbembe (Africa is a Country)
"Sposobnost odlučivanja o tome tko se može kretati, tko se može skrasiti, gdje i pod kojim uvjetima, postaje srž političkih borbi. Najvažnije sredstvo za transformaciju i promjene uvijek je bila mobilnost. To nije bila klasna borba u smislu u kojem je razumijemo. Mobilnost je bila motor svake vrste društvene ili ekonomske ili političke transformacije. Zapravo, to je bio pokretački princip razgraničenja i organizacije prostora i teritorija. Tako je primordijalno načelo prostorne organizacije bilo kontinuirano kretanje." Više pročitajte ovdje.
Iva Marčetić: "Stambena politika se ne može svesti na tržišne kvadrate", Andreja Žapčić (N1 Hrvatska)
"Stambeno pitanje kada je u potpunosti prepušteno tržištu - funkcionira kao proizvod, a zapravo se radi o potrebi koja je neodvojiva od očuvanja života kao takvog. Ukoliko je dom tek roba na tržištu, ona mijenja svoje karakteristike po pravilima tržišta koje nema mandat očuvati život, a država, odnosno gradovi, koji ne nude supstancijalnu alternativu tržištu stanova ne mogu ni kontrolirati to tržište, odnosno zaštititi živote svojih stanovnika". Više pročitajte ovdje.
Posljednji stanovnik, Jose Luis Aranda i Paula Casado (El Pais)
"Ukupno 130 četvornih metara u naselju Almagro, jednom od najskupljih područja u Madridu. Za mnoge, dom ovdje ne bi bio ništa drugo do san. No iskustvo Rafaela de la Concepcióna više je kao noćna mora. 68-godišnji umjetnik objašnjava kako su drugi stanari jedan po jedan napustili stanove zgrade, ostavljajući ga samog u bloku. Sada vlasnici zgrade žele da ju napusti". Više pročitajte ovdje.
Povijest koja nam diše za vratom – pogovor Fosilnog kapitala, Mladen Domazet i Tomislav Medak (Institut za političku ekologiju)
"Malmova knjiga ne osporava visoku 'gustoću energije' u fosilnim gorivima u odnosu na druge moguće izvore industrijskog pogona niti danas prisutnu ustoličenost fosilnog pogona za ostvarenu globalnu razinu industrijalizacije. Ona osporava navodnu povijesnu nužnost upravo ovakve razvojne putanje i njezinih današnjih posljedica – sve izvjesnijeg naglog izumiranja složenog višestaničnog života na Zemlji, uključujući i ljude. Kako smo se našli u takvom škripcu? Dominantna predodžba kaže da je to jednostavno ljudska priroda. Malm pokazuje da su specifični društveni odnosi uveli fosilnu ekonomiju rasta kao paradigmu reprodukcije društva." Više pročitajte ovdje.
Foto: Marina Kelava
Desnica obožava lagati o Švedskoj, a Jutarnji joj pomaže u proboju u mainstream, Ana Benačić (Faktograf)
"Navijači protiv izbjeglica generiraju nevjerojatnu količinu lažnih i/ili preuveličanih vijesti iz Švedske u marginalnim desnim medijima; čak stvaraju nove koji služe kao agregati crnih vijesti iz svijeta multikulturalizma, a garnirane su uglavnom upitnim podacima o sve gorim stopama kriminaliteta. Zato ne čudi što je Švedska objavila vlastiti fact-check najčešćih laži i kleveta o kriminalu i migrantima, nešto što, na žalost, dugo nismo mogli čuti od hrvatskih državnih organa. Takvih rubnih medija Hrvatska ima i više nego dovoljno, no Jutarnji list je nešto alarmantniji simptom, znak da se huškanje s margine seli u mainstream. " Više pročitajte ovdje.
Stoya: Želim da ljudi gledaju kvalitetnu pornografiju, ne onu koja izgleda kao ginekološki pregled! , Jasna Jasna Žmak (Vox Feminae)
"Kad se baviš pornografijom banke ti neće dati kredit, država te neće financirati, mislim, u Americi jedva da postoji državno financiranje bilo kakve umjetnosti, a kamoli marginalizirane forme poput pornografije koja nekad jest umjetnost, a nekad nije. Tako da sam dugo štedjela i napokon s vlastitim novcem napravila svoj prvi film. I shvatila da sam u tome stvarno uživala. I onda sam osnovala prvu tvrtku”. Više pročitajte ovdje.
Eyal Weizman: Svijet je danas izraeliziran, Davor Konjikušić (Novosti)
"Pomicanje SAD-a s lažne pozicije nominalnog protivnika izraelske okupacije i povezanih zbivanja na Zapadnoj obali i Gazi na onu potpunog prihvaćanja okupacije kao načina kontrole ima veze s činjenicom da sve ono što je međunarodnoj zajednici bilo neprihvatljivo danas postaje prihvatljivim u modelu novog tipa politike, aktualizirane diljem svijeta s dolaskom regresivnih vlada. Svijet liberalne demokracije želio je povući Izrael na svoju stranu, a sada Izrael liberalnu demokraciju uvlači u svoj model djelovanja." Više pročitajte ovdje.
Ja sam doktor na Lampedusi. Ne smijemo dozvoliti da se ovo umiranje migranata nastavi, Pietro Bartolo (Guardian)
"Mogu vam reći što se događa tim ljudima. S mog radnog mjesta, klinike u Lampedusi, vidljiva je njihova sudbina. Mučeni su svakodnevno, užasno, godinama. Oni koji su nam dovedeni, helikopterom ili motornim čamcem, blizu su smrti, s opeklinama, teškim ozljedama od udaraca, električnim šokovima kojima su bile izložene glave ili genitalije, ranama od metka i rezovima oštrica. Gotovo uvijek su dehidrirani, u stanju hipotermije, i tako su uznemireni da su na rubu kolapsa. Podsjećaju na patnju koncentracijskog logora - da, koncentracijskog logora". Više pročitajte ovdje.
Foto: Ivana Perić
Zašto se sjećamo Nade Dimić, Maja Flajsig (Kulturpunkt)
"Povijest sjećanja na Nadu Dimić povijest je promjena politika pamćenja od herojskih narativa NOB-a, preko amnezije devedesetih do današnje revitalizacije u nezavisnoj kulturnoj produkciji. Akteri nezavisne kulture i njeni korisnici kroz življeno iskustvo revitaliziraju sjećanje na Nadu Dimić i cijeli registar simbola koji ona nosi, i apropriraju prostor tvornice." Više pročitajte ovdje.
Žuti prsluci i crveni badići, zvijezde i petokrake, Lidija Čulo (Libela)
"Pamelu Anderson i njoj slične nisu proslavili politički korektni i profinjeni hodočasnici akademskih kružoka (ako im je vjerovati na riječ jer nemamo uvid u njihova četiri zida) već šoferi i radnici koji su njene slike držali po garažama i skladištima – isti oni za koje se ljevica načelno bori, dok s gađenjem gleda na sav taj (ne)ukus i čudi se njihovoj nezainteresiranosti za Gramscijevo razmatranje kulturne hegemonije. Njena izjava, pa makar bila upakirana u oskudni crveni badić, zainteresirala je i pridobila makar mali dio tih 'letargičnih masturbatora' iz svoje publike i u tom smislu jedna njena objava na Twitteru vrijedi više od petoljetke sveučilišnog foteljašenja i Facebook aktivizma." Više pročitajte ovdje.
Ursula K. Le Guin – žena koja je mrzila tamničare, Milena Benini (Vox Feminae)
"Ovo vjerojatno zvuči kao da je Ursula K. Le Guin bila teška osoba: i jest. Nije lako trpjela gluposti, i nije se bojala izreći ono što je smatrala istinom. Mogla sam, tako, ovu priču o njoj započeti i onim divnim odgovorom na pitanje zašto se bavi znanstvenom fantastikom i fantasyjem, 'eskapističkom' literaturom, na što je Le Guin odbrusila: 'Znate tko se najviše boji bijega? Tamničari.' Tamničare je, naime, Le Guin trpjela još manje od budala, i naučila me da je važno i potrebno ne trpjeti ih, i stalno im se suprotstavljati. Govoreći 2014. godine na dodjeli National Book Award, upozorila je: 'Mislim da dolaze teška vremena… Trebat će nam pisci koji se sjećaju slobode'.” Više pročitajte ovdje.
Ženska cijena muškog zadovoljstva, Lili Loofbourow (The Week)
"Nigdje ne postoji veći nedostatak prakse razmišljanja o biološkim stvarnostima koje nisu muške, nego kada govorimo o 'lošem seksu'. Tijekom svih prozivki za nijansama u raspravi o tome što čini i predstavalja ili ne predstavlja seksualno uznemiravanje ili napad, bila sam zaprepaštena pretpostavkom da 'loš seks' znači isto za muškarce kao i za žene. Međutim, kada muškarci govore o lošem seksu uglavnom se žale na dosadu, a većina žena pod time podrazumijeva prisilu, ili emocionalnu nelagodu ili, još češće, fizičku bol". Više pročitajte ovdje.
O prekinutim vezama i Muzeju prekinutih veza, Leslie Jamison (VQR)
"Odrasla sam s osjećajem da je prekinuta veza uvijek više od njezina prekida - jer bi mogla imati nastavak, a i zato što sve što se dogodilo prije nije bilo poništeno prekidom; jer ta sjećanja, posebne radosti i frikcije i određene inkarnacije vlastitog bića koje su bile dopuštene, nisu nestale, iako im svijet nije uvijek ostavio prostora. Evanđelje serijske monogamije moglo bi vas uvjeriti da je svaka veza nesavršena probna vožnja, korisna samo kao priprema za odnos u kojem ćete se napokon skrasiti. U ovom modelu, obitelj puna razvoda bila je obitelj puna neuspjeha. Ali ja sam odrastala gledajući na to kao na nešto drugo, gledajući na svaki odnos kao na akumulaciju svojih ljubavi, poput lutke matroške koja je sačuvala sve te odnose u sebi". Više pročitajte ovdje.
Foto: Ivana Perić
Koji je značaj života?, Eric Cantona (The Players' Tribune)
"Živimo u vremenu rasprostranjenog siromaštva, rata i migracija. Na svijetu ima više ljudi koji si ne mogu priuštiti kupnju nogometne lopte, nego ljudi koji si mogu priuštiti 200 eura za odlazak na utakmicu Premier lige, ili 400 eura godišnje da je gledaju na televiziji. Nogomet je jedan od velikih učitelja u životu. I jedna od većih životnih inspiracija. Ali trenutni poslovni model nogometa ignorira toliko svijeta." Više pročitajte ovdje.
Užitak, ma koliko kratak bio, jest filozofsko dobro, Sandy Grant (Aeon)
"Naša kultura pod krinkom potrošnje zapravo dovodi do odricanja od istinskog uživanja. Živimo u vremenu u kojem egoistični oblici lažnog uživanja prevladavaju i društveno su valorizirani. Ali imamo priliku biti revolucionarni, brinuti se za užitke drugih i tako se opirati poretku. Brinuti se o zadovoljstvima drugih znači prepoznati važnost pristupa - otvaranja sredstava za traženje užitka". Više pročitajte ovdje.
U obranu kvarta – lokalne inicijative u Zagrebu kao pozitivni primjeri političke organizacije, Anja Grgurinović (MAZ)
"Takve inicijative treba gledati kao pozitivne primjere političke organizacije i osvještavanja, pri čemu se pod 'političko' ne podrazumijeva stranačko politikanstvo ili nešto što spada u okvire formalne politike, već ono u najširem smislu – političko kao borba za interese zajednice. U ovakvom teškom stanju u kojem se Hrvatska nalazi danas, takve inicijative predstavljaju tračak nade za potencijalno organiziranje širih masa u budućnosti te bi ih svakako trebalo gledati kao korisne primjere iz kojih se može puno naučiti". Više pročitajte ovdje.
Ne postoje 'pametni' gradovi, Bruce Sterling (Atlantic)
"Gradovi budućnosti neće biti 'pametni' ili dobro osmišljeni, pametno dizajnirani, pravedni, čisti, pošteni, zeleni, održivi, sigurni, zdravi, pristupačni ili otporni. Oni također neće imati nikakve posebno visoke etičke vrijednosti slobode, jednakosti ili bratstva. Budući pametni grad bit će internet, mobilni oblak i mnogo čudnih naprava koje se stavljaju u gradsku vijećnicu, uglavnom zbog toga da gradove učine atraktivnijima kapitalu". Više pročitajte ovdje.
O čemu pričamo kada pričamo o bitcoinu?, Tomislav Medak (Bilten)
"Unatoč idealima decentraliziranosti, anonimnosti i autonomije, pokazalo se, kao i u brojnim prethodnim prilikama, da su digitalna tržišta podložna dinamici akumulacije kapitala prema koncentraciji, centralizaciji i oligopolu. Oligopol olakšava kontrolu tržišta, a centralizacija racionalizaciju resursa. Primjerice, danas je 'rudarenje' visokokoncentrirani sektor kojim dominira nekolicina velikih igrača, većinom smještenih u Kini i to zbog niske cijene subvencionirane struje". Više pročitajte ovdje.
Za kraj.... Kako bi se nastavila rubrika Obvezatna lektira, ali i brojne druge i H-Alterov rad općenito, treba nam vaša podrška u 2019. godini.
Pozivamo vas da podržite i druge medije koji nastoje održati i razvijati odgovorno, šireobuhvatno i istinoljubivo novinarstvo. Neprofitni mediji primorani su danas na projektno preživljavanje, a projektna logika – osim što sputava tematski i administrativno - ne ostavlja novinarstvu toliko važan prostor za istraživanje i vrijeme. Nesigurna budućnost ide u paketu s kratkotrajnim financiranjem, a to onemogućava profesionalno opstajanje i razvijanje medija. Ukoliko želite podržati naš rad, više informacija o doniranju pronađite ovdje. Veliko hvala i sretna i solidarna nova godina svima!
