Budući da odvjetnički ured preko kojeg rektor Boras komunicira s medijima demantije piše u stilu "Nije točno, to i to. Nije točno ovo i ono", a bez navođenja argumenata koji bi pobijali tvrdnju za koju tvrde da nije točna, u ovom smo se tekstu potrudili pokazati kako bi argumentirani demantij trebao izgledati.
Ponovo izabran za rektora, Damir Boras se nakon duže medijske blokade ukazao medijima u svečanoj objavi na kojoj se njegovoj svetosti čak Ponovo izabran za rektora, Damir Boras se nakon duže medijske blokade ukazao medijima u svečanoj objavi na kojoj se njegovoj svetosti čak moglo postaviti pitanjemoglo postaviti pitanje. Svojim nas je odgovorima podsjetio zašto ponosno nosi titulu Šipak godine za antikomunikatora 2016. godine, nagrade koja mu je za prošlu 2017. izmakla u samom finišu dodjele. Njegovi su odgovori vrištali pogrešnim informacijama i tendencioznim interpretacijama te pokušajima omalovažavanja svih onih koji se ne slažu s njegovom doktrinom autokratskog i protupropisnog vođenja Sveučilišta. Ukratko, predstavljali su pokušaj samohvale koji nije utemeljen na realnosti, već na nekoj virtualnoj stvarnosti koji razumiju samo oni članovi Senata koji su mu dali svoj glas. Da smanjimo mogućnost tužbe njegovih odvjetnika plaćenih javnim novcem, primjer virtualnog svijeta njegove uspješnosti koji je želio dočarati novinarima razradit ću na primjeru za koji se konkretnim podacima može jednostavno pokazati da njegove izjave nisu točne, te da zapravo predstavljaju fino tkanje carevog novog ruha kojim je zaogrnuo cijelo Sveučilište.
Izjava citirana iz obraćanja medijima:
"Tako da mi nemamo problema s onim problemom koji je inače načelan za Hrvatsku, al mi imamo tu kvalitetu. Pa čak i na Filozofskom fakultetu kojemu pada kva.. ovaj zainteresiranost za njihove studije. Pa je u moje doba kada sam bio dekan bilo jedan naprama sedam do jedan naprama trinaest, sada je samo jedan naprama tri. Za te studije, ali oni su kvalitetni…."
Svrha ovakvih Borasovih izjava je da neupućenoj javnosti sebe i svoj dekanski mandat na Filozofskom fakultetu prikaže kao uspješne, te da stvori dojam neuspješnosti nove legalno izabrane uprave koja mu očigledno nije po voljiSamu izjavu možete poslušati ovdje.
Svrha ovakvih Borasovih izjava je da neupućenoj javnosti sebe i svoj dekanski mandat na Filozofskom fakultetu prikaže kao uspješne, te da stvori dojam neuspješnosti nove legalno izabrane uprave koja mu očigledno nije po volji. Sada ćemo ovu njegovu istinu, koju, kao i razne druge istine, medijima nudi kao jedine točne i pouzdane, suočiti s činjenicama sadržanim u brojčanim podacima.
Za početak ćemo pojasniti što navedeni omjeri predstavljaju i kako ukazuju na zainteresiranost za neki studij ili fakultet. Navedeni omjeri su odnos između broja upisnih mjesta na nekom fakultetu (upisne kvote) i broja prijavljenih za razredbeni postupak koji su činom prijave testiranja doista potvrdili svoju zainteresiranost za upis. U priloženoj tablici su dani podaci o broju prijavljenih pristupnika za razredbeni postupak (testiranje) i upisne kvote za redovne studente državljane RH. Uz pojedinu godinu navedeno je i ime dekana koji je obnašao tu dužnost u vrijeme održavanja razredbenog postupka i upisa za narednu akademsku godinu. Podaci obuhvaćaju razdoblje od 2008. do 2017. godine.
Kao prvo, iz tablice se može vidjeti da omjeri 1:7 do čak 1:13 koje Boras navodi kao primjer svoje uspješnosti, u stvarnosti nikad nisu bili tako visoki u razdoblju njegovog dekanskog mandata. Kao drugo, lako je uočiti porast zainteresiranosti za upis na Filozofski fakultet u godinama prije njegovog mandata. Zainteresiranost je na vrhuncu 2010. (1:4,07) u prvoj, tek djelomice odrađenoj akademskoj godini Borasovog mandata što on zasigurno ne može pripisati svom mudrom upravljanju Fakultetom, već zaslugama prethodnika. Kao treće, vrlo je jasno vidljiv pad popularnosti Filozofskog fakulteta i smanjene zainteresiranosti za upis u razdoblju kada je Borasov specifičan način upravljanja Fakultetom počeo donositi Tablica s podacima pokazuje da se tijekom Borasovog dekanskog mandata i mandata njegovih štićenika na poziciji dekana, sinergijskim učinkom mudrih glava i njihovim promišljenim planiranjem, Filozofski fakultet na tom planu poprilično srozao
stvarne rezultate. Za razdoblje njegove vladavine od razredbenog 2010. do razredbenog 2014. taj je omjer pao s 1:4,07 na 1:3,2. U apsolutnim brojevima to znači pad s 4146 na 3287 prijavljenih, odnosno gubitak od 859 prijavljenih, što u postotku predstavlja pad od 20 posto.
Pad popularnosti nastavljen je i tijekom mandata Borasovog štićenika Vlatka Previšića kada je omjer pao ispod 1:3. Pad zainteresiranosti dodatno je ubrzan na omjer 1:2,56 nakon što je u pravno dvojbenoj proceduri rektor Boras svojim dekretom na Filozofski fakultet instalirao brižno odabranog vršitelja dužnosti dekana Željka Holjevca, kojeg je nametnuo protivno većinskoj volji Fakultetskog vijeća. Borasova izjava ostavlja dojam da su za taj pad zainteresiranosti krivi drugi, pa treba napomenuti da nova legalno izabrana uprava, još nije stigla odraditi ni jedne upise, tako tih podataka ni nema, a hoće li će uspjeti sanirati posljedice koje se kumuliraju osam godina, tek treba vidjeti.
Ukratko, tablica s podacima pokazuje da se tijekom Borasovog dekanskog mandata i mandata njegovih štićenika na poziciji dekana, sinergijskim učinkom mudrih glava i njihovim promišljenim planiranjem, Filozofski fakultet na tom planu poprilično srozao. Za razdoblje njihove vladavine, od razredbenog 2010. do razredbenog 2017., taj je omjer pao s 1:4,07 na 1:2,56. U apsolutnim brojevima broj od 4146 prijavljenih pao je na 2622, odnosno gubitak od 1524 prijavljenih, što u postotku predstavlja pad od 37 posto. Usprkos tome što je Boras medijima htio na tom planu sebe prikazati uspješnim, kada se pobliže i s razumijevanjem pogledaju brojevi realnost je upravo obrnuta. Na sličan se način mogu analizirati i razne druge njegove izjave s konferencije za prodaju virtualne stvarnosti i podcjenjivanje novinara.
S obzirom na to da se prosvjedi i blokade fakulteta kao izrazi nezadovoljstva tamošnjih studenata, od strane rektorske ekipe percipiraju kao iskazi sreće, za pretpostaviti je da će akademski kmetovi sve češće iskazivati svoje kolektivno zadovoljstvo i sreću pred zidinama rektorskog dvorca ili bježati u zemlje slobodnijeg akademskog okruženjaAko rektora Borasa netko upita o tim podacima, možda će se vaditi na to da je mislio na pojedine studije, a ne na cijeli fakultet, ali tu su podaci koje je iznio još manje točni, a cijela je analiza zbog sistema prijava beskorisna. Primjerice, ima studija na kojima je navedeni omjer u samo godinu dana pao s preko 1:37 na oko 1:23 ili studija na kojima se omjer prepolovio u samo dvije godine njegovog mandata i slično. Ili studija koji imaju manje prijavljenih od upisne kvote, pa često ostaju nepopunjeni, a radi se o studiju koji je vodio njegov dobar prijatelj Mislav Ježić kojeg postavlja u razna tijela na rektoratu. Uglavnom kako god okretali brojeve pad je očigledan i jasno povezan s dekanskim i rektorskim mandatom Borasa.
Virtualna stvarnost vrlo je popularna na rektoratu, pa je i prorektor Ante Čović dan ranije u emisiji Otvoreno javnost počastio izjavom kako su studenti Hrvatskih studija sretni s provedenom transformacijom njihove institucije. S obzirom na to da se prosvjedi i blokade fakulteta kao izrazi nezadovoljstva tamošnjih studenata, od strane rektorske ekipe percipiraju kao iskazi sreće, za pretpostaviti je da će akademski kmetovi sve češće iskazivati svoje kolektivno zadovoljstvo i sreću pred zidinama rektorskog dvorca ili bježati u zemlje slobodnijeg akademskog okruženja.
Do daljnjega Boras ostaje, a znanstvenici odlaze.
