pozarii_copy45900.jpgPrije ovih katastrofalnih požara, u lipnju ove godine, 340 organizacija civilnog društva je zatražilo od EU da zaustavi donošenje trgovinskog ugovora sa zemljama Mercosura, zbog kršenja ljudskih prava i krčenja prašume u Brazilu. Kako sporazum mora biti ratificiran u parlamentima članica EU, najmanje što možemo učiniti jest da ga ne ratificiramo. Naš je zadatak i obaveza da damo podršku i pokažemo solidarnost sa aktivistima i domorodcima.

Ponašajte se kao da naša kuća gori! Poručila je mlada aktivistkinja Greta Thunberg političarima na Svjetskom ekonomskom forumu u siječnju ove godine, želeći ih motivirati da hitno djeluju i zaustave katastrofalne klimatske promjene.Naš je zadatak i obaveza da damo podršku i pokažemo solidarnost s aktivistima i domorodcima. To možemo učiniti kroz medijske pritiske na vladu Brazila i naših vlastitih zemalja. Europa je, naime, veliki uvoznik govedine i soje za stočnu hranu, za proizvodnju kojih se i pali prašuma. Smanjena konzumacija mesa i bojkot tih proizvoda iz Brazila bi napravila zamjetan pritisak

Samo šest mjeseci kasnije, naš jedini dom – planet Zemlju je dohvatila vatra, prvo u sibirskoj tajgi gdje je izgorjela površina poput Belgije, a ubrzo zatim su požari nesagledivih razmjera zahvatili i amazonsku prašumu.

U oba slučaja, problemu se pristupilo olako, gašenje je kasnilo i tek kad je dim zahvatio lokalne gradove i više tisuća kilometara daleko i kad su aktivisti i lokalno domorodačko stanovništvo došli u medije, vojska je mobilizirana za gašenje. Sao Paulo, grad od 12 milijuna stanovnika koji je udaljen od amazonske prešume i požara oko 3000 kilometara, usred dana je pokrio crni dim.

Da stavimo stvari u (europsku) perspektivu, to je udaljenost od Amsterdama do Ankare, ili od Madrida do Stockhholma. Ovo se dešava upravo u vrijeme kad je IPCC - Međunarodna znanstvena platforma o klimatskim promjenama objavila izvještaj o utjecaju korištenja zemljišta na klimatske promjene.

Izvještaj govori kako deforestacija i industrijska poljoprivreda, prvenstveno prenamjena za proizvodnju mesa značajno doprinose klimatskim promjenama, a reforestacija (pošumljavanje) i obnova ovih ekosustava doprinose smanjenju klimatskih promjena. Drugim riječima, umjesto krčenja i paljenja šuma moramo ih saditi te obnoviti šumske ekosustave, te masovno smanjiti konzumaciju mesa.

U drugom znanstvenom izvještaju Međunarodne znanstvene platforme za bioraznolikost i ekosustave objavljenom samo koji mjesec ranije ukazuje se na katastrofalan utjecaj prenamjene zemljišta na bioraznolikost i Jedan od prvih poteza Bolsonara nakon što je postao predsjednik je bilo stavljanje zaštićenih područja i rezervata u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, pod kontrolom moćnog agribiznisaekosustve. Trend masovnog izumiranja će se ubrzati s klimatskim promjenama, a kolaps cijelih ekosustava, poput npr. sibirske tajge ili amazonske prašume mogu dodatno ubrzati klimatske promjene. Jasno je da se takav scenarij mora izbjeći jer nam se inače svima loše piše.

Ipak, sve ukazuje da je uzrok ovog rekordnog požara Brazilu namjera, jer su 10. kolovoza farmeri, okuraženi Bolsonarovom pro-biznis i pro-profit retorikom i politikom, proglasili dan vatre i zapalili požare kako bi se riješili šume i dobili više zemlje za agribiznis. Doista, čak u 80% slučajeva razlog krčenja amazonske prašume je uzgoj goveda i soje za ishranu stoke. Širenju požara je možda pomogao sušan period, ali prema Brazilskom institutu za istraživanje svemira (INPE) koji satelitski prati požare, klimatski faktor nije uzrok ovoj katastrofi.

pozarii.jpg

Jair Bolsonaro, predsjednik Brazila, je poslao vojsku da gasi požare tek nakon velikog međunarodnog pritiska i protesta u zemlji, ali je prije toga optužio organizacije civilnog društva za podmetanje požara, naravno bez ikakvih dokaza i pod motom - napad je najbolja obrana. Ta koga prvo napasti nego kritičare i one koji ukazuju na probleme koje treba rješavati?

Doista, upravo su brazilski ekološki aktivisti upozoravali da dolaze teška vremena za Amazonu i njene domorodačke stanovnike, baš kao i za zaštitu okoliša, klimu i siromašnije slojeve društva čim je, krajem 2018. godine, Bolsenaro izabran za predsjednika.U oba slučaja, problemu se pristupilo olako, gašenje je kasnilo i tek kad je dim zahvatio lokalne gradove i više tisuća kilometara daleko i kad su aktivisti i lokalno domorodačko stanovništvo došli u medije, vojska je mobilizirana za gašenje.

Poput Trumpa, i on negira klimatske promjene, a javno je zagovarao krčenje i eksploataciju amazonske prašume, te iseljavanje lokalnog domorodačkog stanovništva, krešeći pri tom i UN-ovu konvenciju o pravima domorodačkih naroda. 

Jedan od prvih poteza nakon što je postao predsjednik je bilo stavljanje zaštićenih područja i rezervata u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, pod kontrolom moćnog agribiznisa, kako je pisao Guardian još u siječnju ove godine.

Ukratko, u Brazilu se vodi rat između stanovnika Amazone i aktivista za zaštitu okoliša i vlasti pod utjecajem eksploatacijske industrije. Rat u kojem će (iz)gorjeti ili opstati pluća planeta koja proizvode čak 20% kisika na Zemlji i dom su 10% biljnih i životinjskih vrsta.

Naš je zadatak i obaveza da damo podršku i pokažemo solidarnost s aktivistima i domorodcima. To možemo Drugim riječima, umjesto krčenja i paljenja šuma moramo ih saditi te obnoviti šumske ekosustave, te masovno smanjiti konzumaciju mesaučiniti kroz medijske pritiske na vladu Brazila i naših vlastitih zemalja.

Europa je, naime, veliki uvoznik govedine i soje za stočnu hranu, za proizvodnju kojih se i pali prašuma. Smanjena konzumacija mesa i bojkot tih proizvoda iz Brazila bi napravila zamjetan pritisak.

Mnoge organizacije civilnog društva upozoravaju i na trgovinske ugovore koji bi morali imati u sebi obavezu zaštite okoliša i prirode, te bi tako onemogućili da se na tržište stavljaju, tj. uvoze jeftini proizvodi pri čijoj se proizvodnji krše standardi zaštite okoliša i prirode te se krše ljudska prava lokalnog stanovništva.

Čak i prije ovih katastrofalnih požara, u lipnju ove godine, 340 organizacija civilnog društva je zatražilo od Europske unije da zaustavi donošenje trgovinskog ugovora sa zemljama Mercosura

Čak i prije ovih katastrofalnih požara, u lipnju ove godine, 340 organizacija civilnog društva je zatražilo od Europske unije da zaustavi donošenje trgovinskog ugovora sa zemljama Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj), zbog kršenja ljudskih prava i krčenja prašume u Brazilu.

Ovih je dana predsjednik Francuske Emmanuel Macron najavio da će biti protiv ratificiranja trgovinskog sporazuma zbog amazonskih požara i nedjelovanja brazilske vlade da ih zaustavi. Kako sporazum mora biti ratificiran u parlamentima članica Europske unije, najmanje što možemo učiniti jest da ga ne ratificiramo.

Jagoda Munić je bivša predsjednica najveće svjetske mreže udruga za zaštitu okoliša Friends of the Earth International i sadašnja direktorica europske mreže Friends of the Earth Europe.
<
Vezane vijesti