Gotovo 10 milijuna četvornih metara zaštićenih zelenih površina rasutih po cijelom Zagrebu po predloženim promjenama GUP-a bi trebalo biti naprasno pretvoreno u područja za gradnju rezidencijalnih građevina, odnosno luksuznih vila, palača, pa i dvoraca

Naime, u izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP) unesen je prijedlog kojim se traži da se u takvim zonama, na parceli od najmanje 15.000 četvornih metara, dopusti gradnja objekata veličine 3000 kvadrata i visine dvije i pol etaže. Takva inicijativa izazvala je zgražanje u urbanističkim i arhitektonskim krugovima. Ako zastupnici Gradske skupštine prihvate takav GUP, to će označiti tektonsku promjenu u urbanizmu i graditeljstvu. Prije svega, time se uništavaju zelena područja veličine gradske četvrti Stenjevec u koju spadaju Gajnice, Malešnica, Špansko, Stenjevec i Vrapče jug. S druge strane, tajkuni, poduzetnici, političari i svi ostali koji posjeduju više novca ne bi morali kupovati skupa građevinska zemljišta kako bi mogli graditi. Dovoljno je kupiti jeftine zelene površine, oformiti česticu od 15.000 kvadrata i od Grada zatražiti dozvolu. Zahtjev za promjenu spornog članka 16 u GUP-u podnijelo je Vijeće Gradske četvrti Podsljeme. Predsjednik tog Vijeća Drago Topolovec kaže da je inicijativu za izmjenu dalo nekoliko veleposlanstava koja na zaštićenim dijelovima Podsljemena žele graditi velebna zdanja.
Meni ne bi smetalo da se njima zakonski omogući gradnja na nekim područjima Podsljemena pa smo i dali prijedlog. No ne mogu ja to pretočiti u GUP tako da se takve građevine mogu graditi samo na nekim dijelovima Podsljemena. To je posao gradskih urbanista
- rekao je Topolovec. Nažalost, gradski su urbanisti napravili takvu promjenu u GUP-u da zelenim površinama u cijelom gradu prijeti uništenje. To neće spriječiti niti obveza investitora rezidencijalnih objekata koji prije gradnje moraju raspisati arhitektonsko-urbanistički natječaj. Pročelnica Gradskog ureda za strategijsko poslovanje Jadranka Veselić Bruvo u pisanom odgovoru potez svojeg ureda opravdava obavezama investitora koje su propisane u istom članku.
Graditelji takvih objekata 65 posto površine moraju parkovno urediti, moraju provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, a ne smiju graditi na strminama, klizištima, u šumama, na vodocrpilištima i uz vodotokove
, stoji u priopćenju. Tajnoviti poduzetnik inicirao promjenu? Iako u Vijeću Gradske četvrti Podsljeme tvrde da su veleposlanici stranih zemalja tražili promjenu spornog članka 16, iz nekoliko izvora doznajemo da iza uništenja milijuna kvadrata zelenila stoji jedan poduzetnik. Naime, tražio je da mu se omogući gradnja na njegovoj parceli koja spada u zelenu zaštićenu zonu. Kako nije želio da javnost zna da je riječ o njemu, tražio je promjenu članka iz koje to neće biti razvidno.