Ivana Orešić (Foto: Darko Mihalić)Ivana Orešić (Foto: Darko Mihalić)Pričamo s organizatoricom Bokun festivala (13. i 14. rujna u Trogiru) Ivanom Orešić: Posljednjih 18 godina živim na relaciji Zagreb - Trogir i sa sigurnošću mogu reći da Trogir kreativcu na dlanu nudi mnogo i samo o vama ovisi koliko ćete toga znati uzeti i usmjeriti. Čini mi se i kao da se grad zadnjih nekoliko godina probudio i nudi sve više novih stvari. Imena poput Dalija i Tijardovića su, mislim, dobra pozivnica za ovogodišnji Bokun festivala. Dvije večeri u parku Malarija ekscentrično i neobuzdano slavit ćemo kulturu koju, kako i treba, besplatno nudimo svima.

Uz slogan Kultura narodu! 13. i 14. rujna u parku Malarija u staroj trogirskoj gradskoj jezgri održava se Bokun festivala. Ovogodišnje izdanje posvećeno je dvama umjetnicima, Salvadoru Daliju i Ivi Tijardoviću. Bokun festivala je “festival nijemog filma i drugih osjetila”, a pokrenula ga je i vodi Ivana Orešić u suradnji s Turističkom zajednicom Trogir.

Koja je poveznica između Salvadora Dalija i Ive Tijardovića koje ste odabrali predstaviti na ovogodišnjem izdanju Bokun festivala?

Tijardović je rođen 1895. a Dali 1904. Bili su suvremenici. Obojica su ostvarili nevjerojatan umjetnički uspjeh i iza sebe ostavili djela koja se proučavaju, izlažu i izvode i danas. Živjeli su i u ratna turbulentna doba, Tijardović je čak bio u zarobljeništvu, vrtjeli su se u društvu najpriznatijih umjetnika svoga vremena od kojih su neki, poput pjesnika Federica Garcie Lorce zbog vlastima suprotnih stavova izgubili živote. Dok se Dalijeva umjetnost čuva kao suho zlato u niz muzeja i privatnih zbirki, Tijardovićev je rad, čini mi se, sačuvan isključivo zahvaljujući njegovoj obitelji te rijetkim entuzijastima, kao što je Splićanin Karlo Grenc, te skladateljevi unuci Petrinelle i Stephane Tijardović

Tijardović nije gradio imidž ekscentrika poput Dalija, već je bio suzdržan. No, neki dijelovi njegove biografije dokazuju upravo suprotno, pokazuju njegovu strastvenost i neprilagođenost. U tome čitamo neke načelne sličnosti dva lika. Za Dalija, naravno, svi znaju da je bio slikar, a manje se zna da je bio i scenarist te da su iza njega dva nijema filma: Andaluzijski pas iz 1929. godine te Zlatno doba iz 1930. godine.

Napravio ih je u suradnji s tadašnjim bliskim prijateljem s madridskog fakulteta, kasnije slavnim redateljem Luisom Bunelom. Film Andaluzijski pas finacirala je Bunelova majka, a široj je publici uglavnom ostao poznat po sceni rezanja ženskog oka. Dvojica prijatelja tim filmom, kojeg danas smatramo remek-djelom nadrealističnog filma, postali su dio prestižne pariške filmske scene. Drugi njegov film je zbog ljubavnih scena bio za to vrijeme toliko skandalozan da je nakon premijere zabranjen, pa tek desetljećima kasnije ponovno prikazan.

Ti će filmovi biti prikazani na ovogodišnjem festivalu?

Tako je. Drago mi je da ćemo oba filma prikazati u drugoj festivalskoj večeri posvećenoj umjetnosti Salvadora Dalija, u subotu, 14. rujna. Zanimljivost festivala je da se svi nijemi filmovi prikazuju uz instrumentalnu pratnju uživo. Film Andaluzijski pas improvizirat će saksofonistički kvartet ENDeM, dok će Zlatno doba svirati prijatelj Bokun festivala Mitja Reichenberg, slovenski profesor virtuoz na klaviru i skladatelj glazbe za nijeme filmove. Mitja je s radošću podržao i prvo prošlogodišnje izdanje festivala. 

Prva večer festivala bit će u znaku djela Tijardovića. Uz neizostavne dionice iz omiljene splitske operete Male Floramye predstavit ćemo ga krozImena poput Dalija i Tijardovića su, mislim, dobra pozivnica za ovogodišnji Bokun festivala. Dvije večeri u parku Malarija ekscentrično i neobuzdano slavit ćemo kulturu koju, kako i treba, besplatno nudimo svima javnosti manje poznati žanr kojim se bavio - filmsku glazbu i slikarstvo. Prikazat ćemo nijemi film Pjesma Jadrana nastao u njemačkoj produkciji pred Drugi svjetski rat, 1937. godine, zbog čega je ostao nezapažen, a za koji je Tijardović radio glazbu. Film će uz originalne note iz filma te dijelove iz operete Kraljica lopte svirati studenti glazbe Umjetničke akademije Sveučilišta u Splita u aranžmanu studenta saksofona Denija Pranjića. Za ljubitelje dječjeg filma prikazujemo zvučni film Sinji galeb također s Tijardovićevom glazbom.

Koliko je Tijardović uopće prisutan u svakodnevnoj kulturi u Dalmaciji i šire?

Dok se Dalijeva umjetnost čuva kao suho zlato u niz muzeja i privatnih zbirki, Tijardovićev je rad, čini mi se, sačuvan isključivo zahvaljujući njegovoj obitelji te rijetkim entuzijastima, kao što je Splićanin Karlo Grenc, te skladateljevi unuci Petrinelle i Stephane Tijardović. Zaklada Karlo Grenc čuva gotova sva njegova djela, njegov klavir, koncertni frak, dirigentsku palicu, crteže, ilustracije. Zahvalni smo Zakladi što nam je za Bokun festivala ustupila njegovih 15 crteža, plakata i ilustracija koje ćemo 13. rujna izložiti na jednodnevnoj izložbi Tijardović u parku. Samo zbog toga se već isplati doći u Trogir.

<p class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 100%"><i>Dizajn
loga, plakata i ime festivala osmislio je Toni Košćina koji
sudjeluje i u osmišljavanju programa.</i></p>

Dizajn loga, plakata i ime festivala osmislio je Toni Košćina koji sudjeluje i u osmišljavanju programa.

Što sve festival nudi ove godine?

Uz spomenute filmove imat ćemo i pjevanje dionica iz operete Male Floramye u izvedbi solista HNK Split i članova Udruge Togirski glazbenici Bjanke Ivas i Vlatka Belasa te klavirsku pratnju Petre Matetić. Lorcinu poeziju čitat će nam Enrique Monsalves Cascajo, koji je poput slavnog pjesnika rođeni Andalužnin, i to u pratnji kaštelanskog brass orkestra HGZ Zrinski. Tijardović nije gradio imidž ekscentrika poput Dalija, već je bio suzdržan. No, neki dijelovi njegove biografije dokazuju upravo suprotno, pokazuju njegovu strastvenost i neprilagođenost. U tome čitamo neke načelne sličnosti dva lika

Nina Ćorić će pjevati flamenco u pratnji gitarista Gorana Žegarca, a za pantomimu je zadužen glumac i profesor Alen Čelić. Pustit ćemo animirani film direktora Animafesta Daniela Šuljića Sunce, sol i more, mladi kipar Tonći Crnković će obje večeri tijekom trajanja programa slikati inspiriran Tijardovićevom i Dalijevom umjetnošću, za glazbu nakon programa bit će zadužen najbolji splitski DJ Damir Duplančić Dupli voditelj radijske emisjije Izgubljena generacija.

Dupli će prvu večer puštati retro hrvatsku glazbu poput hitova Ive Robića, a drugu večer staru španjolsku glazbu. Pripremili smo još niz detalja koji će na najbolji mogući način predstaviti Dalijev i Tijardovićev rad. Mnogi vjerojatno nisu imali pojma da je Dali dizajnirao logo za lizalice Chupa chups. Vukovarska tvrtka Filir d.o.o. nam šalje balone s logom i lizalice koje ćemo podijeliti djeci. Bitno je napomenuti da je cijeli festivalski program besplatan.

Autorica ste knjige Putopisna kuharica globalne proždrljivice pa je tako i hrana sastavni dio festivalske ponude. Što tu posjetitelji mogu očekivati?

Na Mediteranu ništa ne prolazi bez glazbe i kuhanja. Ove godine predstavljamo hrvatsku i španjolsku autohtonu kuhinju. Prvu večer ugostit Zahvalni smo Zakladi što nam je za Bokun festivala ustupila njegovih 15 crteža, plakata i ilustracija koje ćemo 13. rujna izložiti na jednodnevnoj izložbi Tijardović u parku. Samo zbog toga se već isplati doći u Trogirćemo trogirskog kuhara Roberta Predraga Žmiru koji će nam kuhati jedno autohtono dalmatinsko jelo, dok će drugu večer Španjolka Zaloa Varela Sanchez predstaviti španjolsku kuhinju. Ljubitelji piva moći će kušati kraft pivo šibenske pivovare 022, dok će vino nuditi OPG Karlo Žanić iz Kaštela.

Po čemu je Trogir poseban? I zašto doći na festival?

Teže je reći po čemu Trogir nije poseban i inspirativan. Srednjovjekovni kameni UNESCO-ov gradić s mnogo slatkih trgića, uličica, detalja za istinske ljubitelje povijesti, kulture i umjetnosti. Jedan je od najljepših hrvatskih gradova, a još je i na moru, u divnoj Dalmaciji. Posljednjih 18 godina živim na relaciji Zagreb - Trogir i sa sigurnošću mogu reći da Trogir kreativcu na dlanu nudi mnogo i samo o vama ovisi koliko ćete toga znati uzeti i usmjeriti. Čini mi se i kao da se grad zadnjih nekoliko godina probudio i nudi sve više novih stvari.

Imena poput Dalija i Tijardovića su, mislim, dobra pozivnica za ovogodišnji Bokun festivala. Dvije večeri u parku Malarija ekscentrično i neobuzdano slavit ćemo kulturu koju, kako i treba, besplatno nudimo svima.

Ključne riječi: javno dobro, umjetnost, kultura, Trogir
<
Vezane vijesti