Hrvatske željeznice su prije ljeta najavile ukidanje svih linija za Budimpeštu i Sarajevo u novom voznom redu koji stupa na snagu 9. prosinca, a Riječanima je prijetilo ukidanje željezničke veze s Ljubljanom. Sve skupa HŽ su tada najavile ukidanje čak 44 od 56 postojećih međunarodnih željezničkih linija, s tim da su i od ovih 12 preostalih dvije planirane samo ljeti. Ovakvo radikalno ukidanje željezničkih veza objasnili su tada financijskim gubicima koje navedene linije ostvaruju i prosječno malim brojem putnika.
Danas su međutim Hrvatske željeznice priopćile da je nakon završene analize cjelokupnoga međunarodnog prijevoza i niza razgovora s međunarodnim željezničkim partnerima HŽ Putnički prijevoz ipak odlučio u voznom redu za 2012/2013. održavati svakodnevnu željezničku vezu s Budimpeštom i Sarajevom.
Prema današnjoj najavi svakodnevno će voziti po jedan par vlakova na relacijama: Zagreb - Beč, Vinkovci - Zagreb - Villach, Zagreb - Villach - Frankfurt, Ploče - Sarajevo, Beograd - Zagreb - Zurich, Rijeka - Ljubljana (s vezom za Beč), Rijeka - Ljubljana (s vezom za Munchen), Zagreb - Villach, Sarajevo - Zagreb, Zagreb - Munchen te Budimpešta - Zagreb. U ljetnoj sezoni vozit će po jedan par vlakova na relaciji Budimpešta - Split.
Osim ukidanja niza novih međunarodnih linija, ostaje i problem već ranije prekinutih veza kao što je vlak koji je vozio od Venecije preko Zagreba do Budimpešte.
"S pojedinim međunarodnim partnerima još uvijek se razgovara o mogućem uvođenju još nekih linija", kažu u HŽ-u. Iako do zaključenja ovoga teksta nisu odgovorili na naše pitanje o razlozima za promjenu odluke o radikalnom smanjenju prometne povezanosti Hrvatske sa susjednim zemljama u nešto manje radikalni rez, do promjene je došlo tjedan dana nakon što se u priču uključila međunarodna mreža koja se bori za održiviji promet, World Carfree Network. Mreža je pokrenula međunarodnu akciju slanja prosvjednih pisama upravi HŽ Putničkog prijevoza, Ministarstvu prometa i Ministarstvu zaštite okoliša s pozivom da preispitaju odluku o drastičnom smanjenju željezničkih veza. U samo tjedan dana na njihove je e-mail adrese pristiglo više od 1700 pisama s porukama ljudi od Mađarske i Njemačke do Perua do Gane, koji su dolazili međunarodnim vlakovima u Hrvatsku ili stanovnika Hrvatske kojima su međunarodne linije važne zbog primjerice studiranja u Budimpešti ili ekološke svijesti.
U World Carfree Networku zadovoljni su ovim najavama iz HŽ-a međutim, najavljuju da će i dalje pratiti situaciju. "Ostaje pitanje što će biti s 32 vlaka dnevno čija je budućnost još nesigurna. 24 međunarodna vlaka dnevno znači da Hrvatska neće biti potpuno izolirana od susjednih zemalja, ali nije dovoljno da putnici imaju pravi izbor kada i kako putovati vlakom", komentirala je za H-Alter aktivistica World Carfree Netwoorka Pippa Gallop.
vlak1.jpg
Osim ukidanja niza novih međunarodnih linija, ostaje i problem već ranije prekinutih veza kao što je vlak koji je vozio od Venecije preko Zagreba do Budimpešte.
"Prije nekoliko tjedna sam putovala u Veneciju. Sada bez izravne veze taj put traje deset sati što neće ohrabriti ljudi da putuju tamo željeznicom. Morala sam se voziti do Jesenica, pa presjesti u drugi vlak do Nove Gorice, što je jako lijepo jer ide kroz Bled, ali nije baš efikasno. Onda sam se pitala kako ću doći do kolodvora u Goriziju koja je 3.5 kilometra od Nove Gorice, ali srećom sam pronašla autobus. U Goriziji sam konačno uhvatila vlak za Venecije", opisala je Gallop u kakvu se avanturu pretvorilo putovanje vlakom do susjedne nam Italije.
U Mreži još dogovaraju daljnje korake oko hrvatskih međunarodnih linija, ali i ističu da je problem veći od Hrvatske. "Moramo raditi i u različitim zemljama i na europskom nivou. U nekoliko zemalja postoje slični problemi, na primjer ne postoji više nikakva željeznička veza između Slovenije i Italije. Dosta preostalih ugroženih linija u Hrvatskoj su lokalne prekogranične linije poput Karlovac-Metlika. U borbu za te linije moraju se uključiti lokalni ljudi ako žele da vlakovi još voze jer međunarodne inicijative kao World Carfree Networka teško mogu utjecati na takva pitanja", ističe Gallop.
Zbog ukidanja svih i međunarodnih i lokalnih željezničkih linija iz Ploča danas je u organizaciji Sindikata strojovođa Hrvatske uz željezničku prugu u tom gradu održan mirni prosvjed. Željezničari upozoravaju da bi takva odluka, osim dokidanja dugogodišnje tradicije, značila realnu opasnost od zatvaranja željezničkih kolodvora u dolini Neretve i gubitka radnih mjesta. Sindikati su istaknuli da su potrebe za prijevozom putnika na relaciji Ploče-Metković-Mostar značajne, ali je vozni red pogrešno postavljen.
Na cijelom je jugoistoku Europe trend ukidanja linija uzeo maha. Neke od najpoznatijih željezničkih linija preko regije više ne voze ili kao da ne voze.
Na cijelom je jugoistoku Europe trend ukidanja linija uzeo maha. Neke od najpoznatijih željezničkih linija preko regije više ne voze ili kao da ne voze. Tako je linija koju su koristili i mnogi ljubitelji putovanja iz Hrvatske, od Beograda do Istanbula, ove godine prometovala s nizom komplikacija. Od bugarsko-turske granice sve do kraja 2013. godine vozit će autobus zbog radova na infrastrukturi, a Željeznice Srbije uz to su ukinule i dnevni vlak od Sofije do Beograda. Zbog velike ekonomske krize u kojoj se pak nalazi Grčka još u veljači 2011. godine prekinute su sve međunarodne željezničke veze te zemlje s ostatkom Europe. Tako je još jedna među hrvatskim putnicima popularna željeznička veza, Beograd-Solun, prestala prometovati.
Najveća se šteta ovakvim trendovima čini okolišu jer je željeznički promet znatno prihvatljiviji od cestovnog. "Željeznički promet zauzima mnogo manje prostora od cestovnog, a štetne emisije su niže osobito ako je riječ o elektrificiranim prugama. Također stupanj iskoristivosti je kod vlakova puno bolji, omogućuju da se odjednom preveze znatno više ljudi nego u automobilu ili autobusu", naglasio je predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić.
Europska je unija prepoznala ove pozitivne učinke željeznice u svojim ključnim prometnim strategijama. "Već je i u staroj Bijeloj knjizi za promet EU za razdoblje 2001. do 2010. godine predviđeno povećanje željezničkog prometa, osobito za potrebe prijevoza tereta. U Hrvatskoj se vrlo malo tereta prevozi željeznicom. Nova strategija nastavlja s osnaživanjem željezničkog prometa i propisuje da se do 2050. godine većina putničkog prometa na srednje udaljenosti treba odvijati željeznicom", kaže Ivčić.
Međutim, iako se EU u svojim dokumentima opredjeljuje za željeznički promet, upravo su zbog zahtjeva EU u pristupnim pregovorima Hrvatske željeznice podijeljene na više tvrtki, a sada je dio tih tvrtki došao na red u velikoj rasprodaji zemlje. Danas je naime ministar prometa, pomorstva i veza Siniša Hajdaš Dončić na HRT-u najavio da će država uskoro prodati čak do 75 posto jedne od velikih HŽ tvrtki, HŽ-Carga. U naredna dva tjedna bit će objavljen natječaj za privatizaciju ove bitne tvrtke. Uz druge alarmantne probleme u dijelovima željezničkog sustava, kao što je stečaj Gredelja i najave masovnih otpuštanja, najave privatizacije pridonose nesigurnoj budućnosti javne usluge željezničkog prijevoza u Hrvatskoj.
Što su građani napisali HŽ-u?
Do sada je više od 1750 građana i građanki iz cijeloga svijeta potpisalo prosvjedna pisma HŽ-u, Ministarstvu prometa i Ministarstvu okoliša. Izdvajamo nekoliko razloga koje su potpisnici naveli zašto traže da međunarodne željezničke linije u i iz Hrvatske nastave prometovati.
Zoran, Njivice: Kako će turisti dolaziti u Hrvatsku kada cijena nafte bude 200 dolara po barelu? Nafta nestaje, zar je to baš potpuno nepoznato ovoj državi?! Željeznica je jedino kopneno rješenje koje će za desetak godina funkcionirati!
Petra, Kraljevica: Istina je da su vlakovi često prazni, ali tomu nije razlog to što ljudi ne vole putovati vlakom već je razlog loš raspored vožnje. Mnogi ljudi žele ići iz Rijeku u Ljubljanu u kupovinu, ali onda moraju krenuti u podne iz Rijeke, a povratak je već u 15:10 sati. Tako imaju pola sata vremena u Ljubljani. Problem nije u ljudima, već u organizaciji rasporeda i opremi HŽ-a. Riješite probleme i ponudite nam dobru uslugu i osigurat ćete dovoljno novca od prodaje karata.
vlak-unutra.jpg
Julia, Zagreb: Pravo na mobilnost ljudsko je pravo. Željeznicom se to pravo ostvaruje po okoliš i novčanik najpovoljnije. Ukidanjem ove veze s vanjskim svijetom, mladima (i ne samo mladima, no njima pogotovo) iz Hrvatske i regije osporava se pravo na mobilnost, i prisiljava ih se na neekološke i neekonomične oblike putovanja (čime se u stvarnosti neke sprečava da putuju uopće).
Andreja, Prečec: Nisu sve stvari isplative, neke su naprosto potrebne da bi društvo normalno funcioniralo. Ovo je jedna od tih.
Wolfgang, Austrija: Mi smo turistička agencija koja organizira putovanja vlakom. Ako Hrvatska ukine međunarodne željezničke linije, nećemo više organizirati dolaske turista u Hrvatsku.
Robert, Belgija: Povezivanje morske obale sa Srednjom Europom bilo je dostignuće 19. stoljeća. Povratak na stanje iz 19. stoljeća u 21. stoljeću je jednostavno apsurdno.
Marin, Rijeka: Ukidanjem međunarodnih linija ukidate sve javne veze Rijeke s Ljubljanom, Mariborom, Bečom i Munchenom. Kako da studenti dolaze na studij u Ljubljanu ili Rijeku, kako ćete opravdati postojanje željezničke stanice u Rijeci koja nema vezu prema Puli, nema vezu prema Ljubljani, a veza prema Zagrebu je van svake pameti?
Teodor, Labin: Mislim da je besmisleno u eri putovanja ukidati prometne linije i to pred ulasom u EU kad bi sve trebalo biti jednostavnije. Baš jučer doputovao sam vlakom iz Budimpešte, a u vlaku je bilo dosta turista s Dalekog Istoka - da rezimiram: ne zatvarajte linije nego otvarajte dodatne a ako je problem u troškovima pogledajte kako to radi i stimulira Mađarska.
Antonija, Koprivnica: Jedino vlakom možemo prevesti bicikle.
Marko, Zagreb: Željeznica je, što se tiče masovnog prijevoza ljudi i roba, najjeftiniji i najekološkiji oblik prijevoza. Ovakvo ignorantsko ponašanje prema željeznicama je nedopustivo. Cijeli svijet ulaže upravo u željeznicu kao oblik prijevoza budućnosti, samo se kod nas od nje odustaje. Napravite reda u HŽ-u, zaustavite kriminal i uložite novac u ono u što treba biti uložen i ljudi će vam se sami vratiti.
Ksenija, Rijeka: Već godinama živim na relaciji Ljubljana-Rijeka i poznajem mnoge koji su u sličnoj situaciji. Mnogi nemaju auto ili jednostavno rado putuju vlakom koji je udobniji (omogućavaju drijemanje, čitanje, učenje, korištene laptopa), sigurniji i više eko friendly od automobila. Već duže vrijeme razgovaramo o tome da bi HŽ trebao uvesti dodatne linije a sad čujemo da se i ove postojeće ukidaju! Cijela Europa je povezana željeznicom, Francois Hollande na sastanke s Angelom Merkel putuje vlakom, više stotinama kilometara udaljeni gradovi u Europi su povezani brzim i čestim vlakovima, samo mu uvijek radimo sve suprotno i van pameti.
Marin, Zagreb: Moja djevojka često putuje u Mađarsku i bilo bi dosta grozno da je moram voziti biciklom.
