Kriza gradnje grada

Prvo, nasuprot shvaćanju liberalizma kao ljevice, neoliberalizam je primarno konzervativni pokret. Povratak načelima slobodnog tržišta nakon propasti kejnzijanske paradigme u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća značio je povratak tradiciji. Drugo, neoliberalizam je danas prošao svoj vrhunac. Tome je pridonijelo nekoliko faktora: (1) azijska kriza krajem devedesetih koja je dovela u pitanje stabilnost slobodnog tržišta; (2) antiglobalistički pokret koji je među prvima doveo u pitanje neoliberalnu ideologiju; (3) rat u iraku koji je pokazao potpunu nekompetentnost američke političke elite; (4) ekonomska kriza koja je rezultat krize hipotekarnih kredita u SAD-u. Međutim, pogrešno je vjerovati kako je neoliberalizam ideologija poslovnog sektora. On je prije svega, smatra Smith, državni projekt - projekt izbacivanja države iz društvene reprodukcije. Neoliberalizam je danas mrtav, ali je i dalje dominantan, zaključuje Smith. Treće, trenutna ekonomska kriza nije samo kriza neoliberalizma. To je kriza kapitalizma, kriza društva. U tome smislu, ona se razlikuje kako od krize 70ih tako i od velike krize s početka dvadesetog stoljeća. To je kriza koja će proizvesti nešto novo. Četvrto, kako je tvrdio Henri Levebvre, urbanizacija je danas zamijenila industrijalizaciju kao predvodnik razvoja kapitalizma. Ono što danas doživljavamo jest simptom ove zamjene. Današnja kriza je potekla upravo od nekretnina. To je kriza gradnje grada. Peto, pokret Pravo na grad koji je formiran diljem Sjedinjenih država, ali i šire, predstavlja priliku za formiranje ozbiljne alternative kapitalizmu. Promišljanje takve alternative tijekom neoliberalne ere postalo je posve nezamislivo. Više Neil Smith je profesor antropologije i geografije na Gradskom sveučilištu New York (CUNY). U njegove interese na polju socijalne teorije ubrajaju se politička ekonomija i marksizam, koji su u temelju njegovog teorijskog rada na neujednačenom razvoju i politici javnog prostora. Od globalnih do lokalnih razmjera, glasi njegov argument, naši prostorni svjetovi su konstruirani i rekonstruirani kao iskaz društvenih odnosa, pogotovu kao iskaz kapitalističkih društvenih odnosa.