"Još nismo formalno ostvarili suradnju s Uredom povjerenice za informiranje, ali voljni smo surađivati jer jako dobro znamo što građani trebaju, opremljeni smo te znamo kako prirediti i oblikovati informaciju", izjavila je u Mimari za H-alter Davorka Pšenica iz Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva. Ona smatra da knjižnice nisu dovoljno prepoznate kao partneri u radu na poboljšanju uvjeta za pristup informacijama, bez čega nema demokratizacije društva.
Knjižnice trebaju biti partneri u radu na poboljšanju uvjeta za pristup informacijama, bez čega nema demokratizacije društvaVesna Crnogorac iz Narodne biblioteke Srbije, jedna od izlagačica na tribini, također nužnim smatra učvršćivanje suradnje s institucijom povjerenika za informiranje, što je samo jedna od mjera kojima bi se naglasila važnost socijalne, a ne samo obrazovne i kulturne funkcije knjižnica.
Pojavila se i ideja tzv. "poslovnih knjižnica" kao punktova koji bi služili da se građanima omogući dostupnost znanja koja se tiču djelatnosti za kojima postoji potreba na tržištu, kao i malog i srednjeg poduzetništva. "Za sada se samo manjina može informirati preko nadležnog ministarstva. Bitno je povezati sve karike u jedan lanac, a knjižnice su središnja informacijska struktura koja tome može poslužiti", objasnila nam je Pšenica.
Na tribini koju je uz spomenutu komisiju organizirao i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti FFZG-a, zaključeno je i da knjižnice trebaju biti prepoznate kao javno mjesto pristupa internetu, da prava korisnika treba unijeti u knjižnično zakonodavstvo te da je potrebno preostale knjižnične podatke pretvoriti u korisne informacije koje imaju pripadajući kontekst.
