Kako se trguje Neretvom

Mišljenje mijenjaju i lokalni političari, primjerice Stipe Gabrić Jambo, a javni uvid u proglašenje Neretve parkom prirode, naglo prekinut 2007. godine, nije nikad nastavljen.

Javnost mora znati zašto Ivo Sanader Neretvu pretvara u pustinju, stoji u izvještaju s press konferencije održane prije pet i pol godina u sjedištu SDP-a. Tadašnja zamjenica predsjednika današnje vladajuće stranke Željka Antunović upozorila je na "katastrofalan odnos Sanadera i njegove vlade prema ekološkoj i energetskoj politici Hrvatske". "Takva Vladina politika ne daje prednost interesima energetskog razvoja i zaštite okoliša, nego interesima krupnog kapitala, onih koji s Vladom imaju za javnost nepoznate aranžmane. Naša je sumnja i kritika da Vlada doista preferira interese različitih moćnih i jakih političkih i financijskih lobija izvan Hrvatske, a zanemaruje interese Hrvatske, kako energetske, tako i ekološke."

U međuvremenu priča s izgradnjom niza brana u Republici Srpskoj se zahuktala, a u Hrvatskoj je SDP došao na vlast. Međutim, od velike zabrinutosti SDP-a za dolinu Neretvu nije ostalo ništa.

U rujnu ove godine, pet i pol godina nakon što je SDP prozivao HDZ zbog "pretvaranja Neretve u pustinju", HDZ proziva SDP "da pretvara Neretvu u pustinju". HDZ-ovac Frane Matušić  je tijekom saborskog aktualnog prijepodneva upozorio na mogući štetni utjecaj izgradnje hidroelektrana na području istočne Hercegovine.

U kolovozu se pak priopćenjem oglasio HDZ Dubrovačko-neretvanske županije, a župan, HDZ-ovac Nikola Dobroslavić, sazvao je ovoga tjedna sastanak s uključenim institucijama na kojem je zaključeno da je potrebno utvrditi kolike su već štete koje su dosad nastale od prve faze projekta Gornji horizonti, i utvrditi kumulativno djelovanje. Županija će tražiti detaljno objašnjenje potrebe HE Dubrovnik 2 i zaustavljanje svih aktivnosti dok se znanstveno ne utvrdi da neće biti poremećaja vodnih režima i negativnih posljedica za Neretvu i njenu dolinu.

Međutim, u vrijeme kada je SDP još napadao HDZ zbog šutnje 2007. godine činilo se da je hrvatski dio doline Neretve ipak blizu zaštiti. Naime, u tijeku je bio javni uvid u Prijedlog za proglašenje delte Neretve parkom prirode, a bili su zakazani i datumi za javne rasprave u Metkoviću, Opuzenu i Pločama. Pomoćnik ministra za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao je tada kako je bitno da se što prije proglasi Park prirode kako bi Hrvatska imala više argumenata u pokušaju utjecanja na Republiku Srpsku u svezi gradnje hidroelektrana Gornji horizonti. Međutim, i javni uvid i javne rasprave naglo su otkazani. Glasnogovornica Ministarstva kulture tada je za H-Alter izjavila kako je "javni uvid u dokumentaciju za proglašenje delte Neretve parkom prirode otkazan zbog nepravodobne dostave dokumentacije u sve jedinice lokalne samouprave na području kojih se predlaže proglašenje Parka prirode Delta Neretve". Predstavnici Kule Norinske, Slivna i Zažablja navodno su izrazili nezadovoljstvo što javni uvid nije organiziran i u tim općinama pa je Ministarstvo prekinulo javni uvid s namjerom da "omogući svim jedinicama lokalne samouprave istovremeno održavanje javnog uvida".

Pet godina kasnije dokumenti još nisu stigli od Zagreba do Kule Norinske, Slivna i Zažablja. Javni uvid nije nikada nastavljen.

Lokalni mediji tada su tvrdili kako je delegacija političara iz doline Neretve posjetila Ministarstvo kulture i lobirala da se zaustavi proglašenje zaštite Neretve. Metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo, koji se javno zalagao za proglašenje Parka, u vezi projekta Gornjih horizonata u svibnju ove godine izjavljuje Večernjem listu: "Bojim se da HEP i Vlada RH ovaj projekt priželjkuju zbog gradnje HE Dubrovnik 2 i da je to sve davno dogovoreno, samo sad, kao, treba neka suglasnost zbog utjecaja na okoliš. Plodnoj dolini Neretve sigurno prijeti katastrofa jer će se bez određene količine slatke vode povećati salinitet, zbog čega nije moguće zalijevanje poljoprivrednih kultura."

U listopadu na HRT-u isti političar kaže kako Gornji horizonti nemaju nikakve veze sa zaslanjenjem Neretve, te čak smatra da će dolina Neretve profitirati ako se završe Gornji horizonti i ako se napravi dobar monitoring s Republikom Srpskom.

Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić ne upušta se pak u razgovore o Neretvi. Međutim, prije desetak dana HEP i Elektroprivreda Republike Srpske potpisali su memorandum o razumijevanju kojim je definirana buduća suradnja u zajedničkoj izgradnji hidroelektrane Dubrovnik 2. Riječ je o ostvarenju 47 godina starog projekta hidrolektrane koja će se graditi uz postojeću Dubrovnik 1 u Platu, proizvodit će 300 megawata struje, a voda će do tog postrojenja u Župi dubrovačkoj dolaziti iz Hidroelektrane Trebišnjica novim tunelom dugim 16 kilometara. Iako su konačan dogovor postigli Čačić i premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić, pregovori su zapravo počeli još u vrijeme Ive Sanadera, tako da je Čačić samo završio posao. Iz građanske inicijative Spasimo dolinu Neretve, koja okuplja dvadesetak poljoprivrednih, lađarskih, građanskih i ekoloških udruga, izrazili su tada bojazan da se radi o trgovini, pristanak RS za Dubrovnik 2 u zamjenu za šutnju Hrvatske u vezi Gornjih horizanata.

Projekt Gornji horizonti ne izaziva sukobe na političkoj sceni samo Hrvatske, već je uzbunio i Federaciju BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je kako je sporazum između Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji HE Dubrovnik 2 protuustavan. Naime, prema Ustavu BiH svaki entitet može sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama samo ako dobije suglasnost Parlamentarne skupštine BiH, što se u ovom slučaju nije dogodilo. Također, nakon što je u RS odobrena Studija utjecaja na okoliš HE Dabar, jedne od hidroelektrana u sustavu Gornji horizonti, Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je u rujnu upravni spor podnošenjem tužbe Okružnom sudu u Banja Luci, jer Studija nema poglavlje s procjenom utjecaja na okoliš u FbiH.

Iz svega ovoga jasno je kako je Neretva uhvaćena u mrežu brojnih političkih interesa. Zabrinuti građani okupljeni u građansku inicijativu, suočeni s netransparentom politikom vlasti, najavili su da će pribjeći metodama građanskog neposluha. Tako su prošloga tjedna nakratko blokirali promet u Metkoviću. Na prosvjedu u srpnju okupilo se tisuću ljudi, brojka koja je za grad veličine Metkovića, znatna i pokazuje kakvo je prevladavajuće raspoloženje prema ovom projektu u dolini Neretve. Iz inicijative tvrde isto što su tvrdili i HDZ i SDP i lokalni političari bar u nekom trenutku, kako će skretanje vode iz Neretve u Trebišnjicu značajno sniziti vodostaj te rijeke, što će dovesti do daljnjeg zaslanjenja slatke vode, a time i ugroziti poljoprivrednu proizvodnju od koje Neretvani žive. S obzirom da studija utjecaja na okoliš objedinjenog projekta Gornji horizonti nije nikada napravljena, nitko ne može tvrditi da građani nisu u pravu.