Bivša zapuštena tvornica bicikala u centru Ljubljane – Rog, zasigurno je predstavljala jednu od top medijskih tema glede socijalne i gospodarstvene problematike u Sloveniji ove godine. Već krajem ožujka je veća skupina ljubljanskih aktivista, sastavljena iz mreže neformalnih udruga i pojedinaca, na tom prostoru koji zauzima površinu veću od 7000 kvadratnih metara, započela izvođenje, kako su to u svom proglasu objavili, novog tipa socijalnog programa u okviru neovisne produkcije neprofitnih i neafirmiranih aktivnosti. Peter Košir, član skupine mladih arhitekata Temp, koja je izvela analizu prostornih i arhitekturnih potencijala starog gradskog jedra Ljubljane u kontekstu upotrebe javnog prostora i koja je zapravo inicirala zauzimanje Roga, pojasnio je da se ne radi o klasičnom zauzimanju prostora, već o privremenoj promjeni njegove svrsishodnosti. Shodno tim načelima aktivističke udruge i pojedinaca ušli su u Rog sa idejom da bi tako velik i atraktivan prostor, u čije održavanje i obnovu gradske vlasti godinama nisu ulagale nikakva sredstva, te je bivša tvornica polako trunula i propadala, bilo dobro upotrijebiti u kreativne svrhe, odnosno organizirati u njemu socijalne, kulturne, umjetničke, intelektualne programe različitih ateljea, radionica, studija... sve u svrhu podizanja kvalitete života u slovenskoj prijestolnici.
Rog Tovarna
Ocjena sigurnosnog stanja
Za privremene korisnike- skvotere Roga najproblematičnija je bila upravo činjenica da je, sada već bivša, vlast Gradske općine Ljubljana deklarativno namijenila prostor Roga kulturnim javnim aktivnostima, a da u međuvremenu nije izradila nikakav plan korištenja tog prostora. Nema naznaka da bi u Gradskoj općini Ljubljana imali jasan nacrt rješavanja zapuštene tvornice Rog, tako da od subote nadalje planiramo izvedbu kulturnih, društvenih i obrazovnih priredbi, izjavio je Košir nekoliko dana nakon zauzimanja Roga. Aktivisti su već u prvim danima i tjednima doista započeli sa osnovnim osposobljavanjem prostora za aktivnu upotrebu i boravak, čišćenjima, krečenjima nekih hala, tehničkom opremanju prostora... uz paralelnu organizaciju programa. Tako je već nakon nekoliko dana po ulasku u Rog u njemu gostovao Antonio Negri i održao javno predavanje.
Međutim, kao i u primjeru Rogu srodnog spomenutog prostora – Alternativne kulturne zone Metelkova, već nakon nekoliko dana došlo je do zapleta između aktivista i lokalnih političkih struktura vlasti, odnosno sa tadašnjom Gradskom općinom Ljubljana. Predstavnici Općine su izrazili načelnu spremnost na pregovore sa privremenim korisnicima Roga, kao i mogućnost potpisivanja ugovora sa aktivistima o korištenju tog prostora, ali tek nakon ocjene sigurnosnog stanja dotrajale tvornice. Nuša Dolgan, predstavnica Odjeljenja za upravljanje zemljištima, skeptično je izjavila da je tvornica Rog u slabom stanju, bez vode i struje, i zbog toga nije primjerena za organizaciju programa. Gradske su vlasti iz tih razloga već nakon nekoliko dana angažirale zaštitarsku agenciju – G7, koja je na tvornički ulaz postavila čuvara, sa zadatkom da u prostore ne pušta nikoga bez suglasnosti općinskih organa. Aktivisti su odbili primjedbe druge strane da su nezakonito naselili prostor Roga. Prema njihovom mišljenju, privremeno su zaposjeli prostor zapuštene tvornice kako bi upozorili na akutan problem odnosa struktura vlasti prema napuštenim urbanim objektima u Sloveniji, te da svojom gestom pokažu kako je moguć drugačiji odnos spram tih prostora, odnosno njihova preobrazba u otvorene socijalne prostore za javnu i kreativnu upotrebu. Grupa arhitekata Temp je kroz spomenuti istraživački projekt došla do iznenađujućih podataka da je oko 15 posto boravišnih prostora u užem gradskom centru Ljubljane prazno! Cijela je aktivnost oko Roga naravno imala i paralelnu političku dimenziju, svojstvenu aktualnom globalnom trenutku. Samoorganizacija i solidarnost su još uvijek mogući, uprkos neoliberalnom duhu današnjeg vremena, odgovorila je Saša Spacal, jedna od viđenijih aktivistica u Rogu, na Delovo pitanje šta je naučila iz projekta Rog.
Rog Poni
Neće novu Metelkovu
Čini se da je na neodlučnost bivših općinskih organa po pitanju što učiniti sa Rogom u tako nastaloj situaciji, utjecalo i snažno lobiranje određenih poslovno- gospodarstveno- političkih krugova na tržištu nekretnina, koji su se pobojali da bi izuzetno atraktivna lokacija Roga, koja čeka na pravog kupca, doista mogla postati problematična, gledano iz tržišno- profitne računice, kao što se to već desilo sa Metelkovom... Činjenici da je tadašnja Gradska općina svoju prvobitnu, deklarativnu spremnost na dogovor sa privremenim korisnicima- aktivistima Roga zamijenila nepopustljivijim tonom i konkretnim potezima koji su otežali njihovu poziciju, svakako je pridonijelo i samoorganiziranje dijela najbližeg susjedstva Roga. Nekolicina stanara obližnjih zgrada pokrenula je potpisivanje peticije, adresirane na lokalne institucije vlasti, radi sprečavanja, kako su to sami definirali, nastanka još jedne Metelkove u našem susjedstvu. Time su još jedanput potvrdili probleme sa kojima se susreću najrazličitiji oblici alternativne kulture i aktivizma u Sloveniji danas – nerazumijevanja, stereotipi i predrasude, te iz toga proizašli strahovi njihove najbliže okoline. Sa svoje strane, aktivisti, udruge i pojedinci koji su još uvijek aktivni u Rogu, za svoja su nastojanja dobili maksimalnu podršku široke civilno- društvene mreže iz Slovenije i iz inozemstva.
U međuvremenu su se u listopadu dogodili lokalni izbori u Sloveniji, a sa njima i neke bitne političke promjene. Novi gradonačelnik Ljubljane postao je Zoran Janković, nekadašnji uspješni menadžer i direktor poduzeća Mercator, kojeg je Janšina vlada, bez ikakve valjane i validne argumentacije, a po svojoj prilici rukovođena kriterijima Jankovićeve navodne naklonosti ka lijevim političkim krugovima u Sloveniji i bliskim prijateljevanjem sa bivšim predsjednikom Kučanom, zamijenila ubrzo nakon dolaska na vlast prije dvije godine. No, Janković se u, za njega karakterističnom, slogu velikog pobjednika vratio na javnu scenu. Već je u prvom krugu izbora za gradonačelnika Ljubljane, kao neovisni kandidat pomeo sa svojom konkurencijom osvojivši nevjerojatnih 65% glasova, dok je njegova Lista dobila većinu poslaničkih mjesta u gradskom vijeću...
Skupština
Antiromski resentiment
Jedno od, za Jankovića važnijih pitanja, bila je i tvornica Rog. Janković, koji se od početka svoje kampanje jasno zauzeo za rješenje kojim bi Alternativna kulturna zona – Metelkova, koja se redovito spominje u paketu prilikom svake diskusije na temu Rog, ostala onakva kakva danas jest, je javno izrazio svoju namjeru da se do 2010. godine na prostoru Roga izgrade elitni stanovi, lokali i poslovni prostori. Novi gradonačelnik je već nekoliko dana nakon izborne pobjede posjetio privremene korisnike Roga, tamošnje aktiviste i umjetnike, te im je tom prilikom navodno zajamčio da nekoliko narednih godina, sve dok se pitanje vlasništva i namjene Roga konačno ne riješi, mogu računati na slobodno korištenje tih prostora. Takvo rješenje priželjkuju i neki članovi njegove Liste, koji bi nekadašnju tvornicu najradije vidjeli kao mjesto kulturnih aktivnosti udruga koje su izgubile prostore u denacionalizacijskim procesima.
Rog se prije nekoliko dana ponovno našao u epicentru slovenskog medijskog i javnog interesa, povodom prijedloga novog gradonačelnika Jankovića da protjeranu romsku obitelj Strojan, čija je sudbina dobila ogroman publicitet, privremeno smjeste u opremljene mobilne kuće na prostoru Roga. Međutim, za Jankovićev prijedlog su razumijevanje pokazali samo članovi aktivističke inicijative tzv. Antirasistične skupštine koja djeluje u prostorima Socijalnog centra u Rogu, uz izjavu da je Rog otvoren za sve, a naročito za žrtve diskriminacije, ali pod uvjetom da u njega ulaze slobodno, dok su sami Strojanovi odbacili mogućnost da se usele u Rog, prvenstveno zato što im centar Ljubljane jednostavno ne odgovara. Svoj otpor prema Jankovićevom prijedlogu rješenja slučaja Strojan izrazili su i neki mještani kvarta u kojem se Rog nalazi. Izvjesni Matjaž Eržen je, u duhu sveopćeg antiromskog resentimenta koji je u zadnjih nekoliko tjedana naprosto kontaminirao cijelu Sloveniju, za ljubljansko Delo izjavio: Da li Romi doista spadaju u nekadašnju tvornicu Rog i u centar grada? Neka ih k sebi uzmu svi oni koji imaju puna usta različitih prijedloga.
Dr. Hajrudin Hromadžić, naš novi suradnik, asistent je na smjeru Medijski studiji na Institutum Studiorum Humanitatis (Fakultet za postdiplomski studij humanistike) u Ljubljani, op. ur.
