"Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva". Gordo zvuči, zar ne? No, u Istri, popularno marketinški nazvanoj Terra Magica, stvari nisu uvijek onako blistave kao što se možda naoko (i izvana) može činiti.
Istarska Zaklada, koju je 2006. osnovala Županija, cijelo je to vrijeme, sve donedavno imala jednog te istog upravitelja, odnosno upraviteljicu. U Statutu Zaklade, naime, nije bilo određeno koliko će trajati mandat upravitelja pa je on/ona teoretski mogao/la obnašati tu dužnost za vijeke vjekova.
Budući da je istarski civilni sektor mali, kao i da se mnogi međusobno poznaju, vrlo su brzo počele kružiti priče da je riječ o namještenom natječaju, kojim će stranka koja je u kontinuitetu na vlasti u Istri već više od dvadeset godina na to mjesto uhljebiti neki svoj kadar
Tako bi možda i ostalo da friško-bivša upraviteljica Zaklade Kristina Bulešić nije sredinom lipnja ove godine, nakon sedam i pol godina na čelu Zaklade, istarskom županu Valteru Flegu podnijela ostavku, iz osobnih razloga. Naime, Bulešić se okreće novom životnom cilju - life coachingu. No, to za ovu priču i nije toliko bitno.
O njenoj se ostavci šuškalo već neko vrijeme, a - prikladno - prije nekih mjesec, dva, kako nam je rekla Romina Ružić, glasnogovornica Zaklade, statut je izmijenjen te je unijeta odredba da mandat upravitelja/upraviteljice traje četiri godine. Upravitelja imenuje Zakladnik, odnosno Istarska županija u liku i djelu župana, a kandidata za tu dužnost predlaže mu Zakladna uprava. Dakle, po statutu nije potrebno provoditi javni natječaj za odabir upravitelja.
pozi.jpg
No, dana 8. srpnja Zakladna uprava, na čijem je čelu mladi IDS-ov lav Duško Kišberi, ipak raspisuje javni poziv za prijavu kandidata za upravitelja Zaklade. Transparentnost je na visini, reklo bi se, opet naoko. Ipak, detaljnijim iščitavanjem teksta javnog poziva uočava se neobičnost - uvjeti za prijavu su u najmanju ruku jako fleksibilni. Toliko fleksibilni da bi se prijaviti mogle tisuće ljudi. A govorimo ipak o instituciji čiji bi čelni čovjek trebao posjedovati određenu stručnost i iskustvo u civilnom sektoru.
Dakle, uvjeti su bili sljedeći - hrvatsko državljanstvo, visoka stručna sprema i najmanje pet godina radnog iskustva u struci (nije navedeno u kojoj struci!), poznavanje talijanskog i(li) engleskog jezika te poznavanje rada na računalu (MS Office). Također, kandidati/kinje su prijavi trebali, uz ostalo, priložiti i motivacijsko pismo. O prilaganju plana rada ili strateškog plana razvoja nema ni spomena.
Indikativno - gotovo nitko iz istarskog civilnog društva nije htio istupiti imenom i prezimenom te dati službenu izjavu
Javni poziv bio je otvoren do 17. srpnja, odnosno osam dana od dana objave na web-stranicama Zaklade. Nije naveden rok u kojem će se provesti odabir najboljeg kandidata, već samo da će oni o rezultatima javnog poziva biti obaviješteni pisanim putem.
Budući da je istarski civilni sektor mali, kao i da se mnogi međusobno poznaju, vrlo su brzo počele kružiti priče da je riječ o namještenom natječaju, kojim će stranka koja je u kontinuitetu na vlasti u Istri već više od dvadeset godina na to mjesto uhljebiti neki svoj kadar.
Pitali smo stoga neke istaknutije predstavnike civilnog sektora u Istri što o tome misle te imaju li konkretnih saznanja i potvrda za takav scenarij, no - indikativno - nitko nije htio istupiti imenom i prezimenom te dati službenu izjavu, osim Dušice Radojčić iz Zelene Istre, udruge koja, koliko mi je poznato, sa Zakladom - opet indikativno - nije surađivala na (su)financijskom planu.
Ipak, svi su potvrdili da se šuška kako je natječaj proveden pro forma te da je riječ o nazivnoj transparentnosti, budući da Zaklada nije dužna natječaj (javni poziv) ni provoditi. Također, ustvrdili su i da za hladni pogon Zaklade odlazi najviše sredstava, pa za financiranje programa civilnog društva preostaju tek mrvice. Treća zamjerka koju su istaknuli jest da u Zakladi rade (za taj posao) nedovoljno educirani pojedinci, što usporava rad i otežava provođenje ciljeva same Zaklade.
Dušica Radojčić: "Bilo bi vrijeme da se na čelu Zaklade nađe kompetentna osoba"
Potaknuti svime što smo čuli, obratili smo se s nizom tih upitnika i samoj Zakladi. Glasnogovornica Zaklade Romina Ružić bila je vrlo susretljiva, no na naše pitanje tko se javio na javni poziv nije mogla odgovoriti, iako smo istaknuli da javnost po Zakonu o pravu na pristup informacijama to može tražiti. Nakon inzistiranja rekla nam je tek da se kandidata javilo "manje no što je prstiju na jednoj ruci", čemu se i sama čudila (!), te da daljnja pitanja pošaljemo e-mailom pa će ih ona proslijediti Zakladnoj upravi. To smo i učinili pa smo tako pitali Zakladnu upravu koliko se točno osoba javilo na javni poziv i koji su kriteriji za odabir najboljeg kandidata, budući da su oni navedeni u javnom pozivu vrlo općeniti.
Odgovori su bili vrlo kratki - na javni poziv se javilo pet kandidata/kinja (sic!), a što se kriterija tiče, najbolje da citiramo: "Uvjeti za Prijavu navedeni su u tekstu Javnog poziva. Zakladna uprava će predložiti onog kandidata ili kandidatkinju za koju ocijeni da bi mogla najbolje obavljati tu dužnost".
Nakon svega ovoga ostaje za vidjeti tko će biti "najbolji kandidat/kinja" kojeg će Zakladna uprava predložiti županu za imenovanje, kao i, slijedom toga, hoće li se Uprava odlučiti za razvoj ili stagnaciju, za nazivnu ili stvarnu transparentnost, za odabir po kompetenciji ili za kadroviranje. Nadamo se, za boljitak istarskog civilnog društva, da će kandidat stvarno biti - najbolji.
Osobna iskaznica: Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva
Zaklada je, kao što smo naveli, osnovana 2006., a osnivač joj je Istarska županija. Po europskoj klasifikaciji svrstava se u kategoriju javnih mješovitih zaklada koje kombiniraju programe dodjele financijskih potpora i operativno provođenje aktivnosti.
Misija joj je, kako sami vele, poticanje i promicanje razvoja zajednica i aktivnog građanstva pružanjem financijskih potpora, informiranjem, savjetovanjem i razvojem međusektorske suradnje, a svojim djelovanjem, ističu, stvara aktivno društvo koje u suradnji s javnim i poslovnim sektorom doprinosi razvoju lokalnih zajednica.
