Foto: Transparency International Foto: Transparency International Transparency International objavio je Indeks percepcije korupcije za 2017. godinu, a na kojem je Hrvatska zauzela 57. mjesto, čime je pala za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najtransparentnije države u 2017. godini su Novi Zeland s 89, Danska s 88 i Finska s 85 bodova, dok su najkorumpiranije države Južni Sudan s 12 i Somalija sa samo 9 bodova. "Hrvatska, koja je u 2017. zadržala rezultat 49, isti kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija", ističe se u izvještaju.

U analizi rezultata Indeksa Transparency International dodatno je ispitao odnose između razine korupcije, zaštite novinarskih sloboda i uključenosti civilnog društva. Pokazalo se da su se gotovo svi slučajevi ubojstava novinara od 2012. godine dogodili u korumpiranim zemljama.

"Niti jedan aktivist niti novinar ne bi se smio bojati za vlastiti život kada javno govori protiv korupcije", izjavila je Patricia Moreira, generalna direktorica Transparency Internationala. "S obzirom na aktualnu represiju nad civilnim društvom i medijima diljem svijeta, moramo učiniti više da zaštitimo one koji govore u javnosti".

Hrvatska, koja je u 2017. zadržala rezultat 49, isti kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesijaAnaliza, koja uključuje podatke Odbora za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists), pokazuje da je u proteklih šest godina, više od 90 posto novinara ubijeno u zemljama koje su na Indeksu percepcije korupcije ostvarile rezultat od 45 ili manje. To znači da je u zemljama s visokom korupcijom u prosjeku svakog tjedna ubijen najmanje jedan novinar. Dodatno, svaki peti ubijeni novinar pisao je o korupciji. Nažalost, u većini tih slučajeva pravda nikada nije zadovoljena.

Hrvatska, koja je u 2017. zadržala rezultat 49, isti kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija. Nedostatak transparentnosti oko donošenja lex Agrokora i nedovoljno polaganje računa od strane izvanredne uprave tvrtke dovelo je do nepovjerenja javnosti u čitav proces. Jednako tako, pomanjkanje transparentnosti i javne rasprave o ulaganjima vezanim uz velike javne nabave i rad poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su Hrvatske autoceste (HAC), nastavljaju skupo koštati porezne obveznike te dodatno pogoršavaju investicijsku klimu u Hrvatskoj i mogućnosti za prevladavanje gospodarske nestabilnosti.

Osim toga, neovisne institucije izložene su žestokoj kritici donositelja političkih odluka, sustavno napadane, a često i oslabljivane kroz politička imenovanja. Ako Hrvatska želi napredovati i ostvariti prosječan IPK rezultat zemalja Europske unije, mora povećati transparentnost i omogućiti nadzor neovisnih tijela i javnosti, kako bi se zaustavilo srozavanje povjerenja u vladu.

<
Vezane vijesti