Tijekom posljednjih pet godina, Europska unija i MMF nametnuli su Grčkoj stroge mjere štednje te su u tome gadno pogriješili. Ekonomija je pala za 26 posto, nezaposlenost se povećala za 27 posto, nezaposlenost mladih dosegnula je 60 posto te je javni dug narastao sa 120 posto na 180 posto BDP-a. Ekonomska katastrofa dovela je do humanitarne krize, odnosno preko tri milijuna građana se našlo na granici ili ispod granice siromaštva.
Uzimajući sve to u obzir, 25. siječnja grčki narod izabrao je Syrizu kao vladu koja će stati na kraj mjerama štednje. U pregovorima koji su slijedili, grčka Vlada jasno je naznačila kako je budućnost Grčke u eurozoni i Europskoj uniji. Ali kreditori su i dalje inzistirali na neuspjelom "receptu" mjera štednje te su odbijali raspravu o mogućem otpisu duga, što je po MMF-u neodrživ model, i konačno, 26. lipnja, postavili su Grčkoj ultimatum s mjerama koje bi samo očvrsnule postojeće mjere štednje. Zatim je slijedila suspenzija likvidnosti grčkih banaka i nametanje kapitalnih kontrola.
S obzirom na nastalu situaciju, grčka vlada donijela je odluku kako će narod odlučiti o budućnosti države na referendumu, koji će se održati 5. srpnja. Vjerujemo da ovaj ultimatum koji je postavljen grčkom narodu i demokraciji treba odbaciti. Grčki referendum predstavlja priliku za Europsku uniju da ponovno uspostavi privrženost prosvjetiteljskim vrijednostima- jednakosti, pravdi, solidarnosti i načelima demokracije na kojima legitimitet EU i leži. Grčka, kao mjesto gdje je demokracija rođena, Europi daje mogućnost da se vrati svojim idealima u 21. stoljeću.
