Među brojnim vilama u zagrebačkoj Nazorovoj ulici, nešto malo dalje od centra Slava Raškaj, smjestio se Društveni centar Bek. Sam naziv logično se nametnuo s obzirom na to da se radi o nekadašnjoj zgradi Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek - ustanove za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju slijepe i slabovidne djece, mladeži i odraslih. Centar je 2015. nakon godina upozoravanja na loše stanje zgrade u kojoj borave djeca preseljen u Kušlanovu, a zgrada je ostala prazna, neiskorištena i osuđena na propadanje. Roditeljima i djeci su se konstantno davala, a i Želja je kreirati inkluzivni društveni centar koji će biti otvoren svim građanima i građankama i koji će biti svačiji, solidaran i uvijek nuditi besplatne programe za čitavu zajednicu, sve društvene skupinedalje daju obećanja o adekvatnom prostoru prikladnom za slijepu i slabovidnu djecu. Tragično, ali i za Hrvatsku već sada normalno, na obećanjima je sve i ostalo.
Model "pusti da propadne i izgradi se nešto sasvim novo" odavno je poznat i naširoko primjenjivan diljem Lijepe naše, a kako se da iščitati iz izjava raznoraznih funkcionera slučaj sa zgradom nekadašnjeg centra Vinko Bek u Nazorovoj ne bi bila iznimka. Od kada je centar sagrađen do danas značajnijih ulaganja nije bilo zbog čega je i sam prostor doveden u takvo stanje da bi za njegovu sanaciju bilo nužno izdvojiti višemilijunske svote. Kako se stalno ponavlja – para nema.
A da se ne živi od obećanja jasno je bilo i grupi mladih ljudi koji su prije pola godine zauzeli zgradu Vinko Bek i stvar uzeli u svoje ruke. Cilj je od početka jasan - želja je kreirati inkluzivni društveni centar koji će biti otvoren svim građanima i građankama i koji će biti svačiji, solidaran i uvijek nuditi besplatne programe za čitavu zajednicu, sve društvene skupine. Tada se rodio kolektiv Bek koji je u pola godine svog djelovanja izgradio drugačiji društveni centar kakav se rijetko viđa u Hrvatskoj. No, priča s pozicije vlasti je drugačija.
"Čim mi objavimo natječaj za stan, ljudi vide adresu i odmah se usele unutra. Nama je Ministarstvo demografije u travnju ove godine dalo na upravljanje tu zgradu u centru Zagreba. Ubrzo nakon toga nepoznati ljudi ušli su unutra, nekakva sekta. Ondje im je isključena struja, voda, a tamo žive u lošim uvjetima. Pokrenuli smo postupak njihova iseljenja", kazao je nedavno za 24 sata ministar državne imovine Goran Marić.
"U Hrvatskoj strši to bezobzirno ponašanje i drskost kad je riječ o državnoj imovini. I to onih koji nasrću na tuđe. To više nije incident. Još više osuđujem inertnost sustava što ne reagira na takve protuzakonite, osvajačke radnje. Mi smo odmah nakon spoznaje podnijeli zahtjev DORH-u za povrat imovine u posjed i naplatu za bespravno korištenje", nastavio je Marić. Dodao je kako se od dvije do tri tisuće državnih stanova koristi "bez zakonske osnove", a da država u stanovima, koji su zapušteni, ima barem milijardu kuna. Prema informacijama iz Registra državne imovine, država u isključivom vlasništvu ima 20.053 stambena objekta u Hrvatskoj. Jedan od njih je i Bek koji smo posjetili kako bi s članovima kolektiva razgovarali o razlozima skvotiranja, programima koje provode, planovima za budućnost, kao i o crowdfunding kampanji koju su nedavno pokrenuli.
Kako nam ističe naša sugovornica, kada su prvi put ušli u zgradu, situacija je bila katastrofalna. Sve su stvari bile razbacane kao da su prethodni korisnici nekud bježali i u posljednji čas zgrabili najdragocjenije predmete, a velik dio prostorija preuzele su vlaga i plijesan.
"Ne samo da se zgrada nije održavala od posljednjih ozbiljnijih zahvata, što je bilo poprilično davno, već zadnje tri godine je nitko nije koristio što je dodatno pogoršalo stanje same zgrade. Takva situacija se ne dogodi preko noći", govori nam i pojašnjava kako je do skvotiranja i pokretanja Beka došlo iz potrebe za autonomnim prostorom u gradu koji neće ovisiti o profitu te čiji će programi i usluge biti besplatni, tj. temeljiti se na solidarnim donacijama.
Iako stanari Beka od samog početka rade na održavanju i zgrade, nužni su veći zahvati zbog čega su prije nekoliko dana pokrenuli su "Jako je tužno kada prilikom prikupljanja hrane na tržnicama vidite koliko toga se baca, a istovremeno je toliko gladnih ljudi. Ako odete na Dolac ili neku drugu tržnicu poslije zatvaranja možete prikupiti hrane dovoljne za tjedan dana"crowdfunding kampanju. Cilj je samoodrživost, a kako bi to postigli potrebni su im solarni paneli, razni građevinski materijal kako bi popravili krov i ostale prostorije, kao i materijali za izgradnju staklenika, sustava grijanja i sl. Svi zainteresirani mogu direktno donirati putem crowdfunding platforme, ali mogu sav materijal koji im je ili nepotreban ili višak donijeti u Bek. Naravno, doprinijeti obnovi može se i svojim znanjem i vještinama u smislu sudjelovanja u akcijama ili programima.
Jedan od takvih je program besplatnih obroka u sklopu Bekove kuhinje, a koji se odvija dva puta tjedno iako je želja da se proširi na svaki dan. Između ostalog, sam kolektiv Bek izrastao je iz pokreta Hrana, a ne oružje koji kroz organizirane akcije besplatnih veganskih obroka na javnim, frekventnim lokacijama poput Cvjetnog trga ukazuju na probleme siromaštva, kao i na ostale posljedice pogrešnih politika i nepravilne raspodjele resursa.
"Jako je tužno kada prilikom prikupljanja hrane na tržnicama vidite koliko toga se baca, a istovremeno je toliko gladnih ljudi. Ako odete na Dolac ili neku drugu tržnicu poslije zatvaranja možete prikupiti hrane dovoljne za tjedan dana. Prodavači i prodavačice na tržnicama nam često doniraju hranu jer nakon što im ispričamo o samom programu, žele podržati naš rad i solidarizirati se s ljudima koji nemaju. Pa oni time sebi otkidaju od nevelikih zarada", objašnjava nam sugovornica.
"Obrok u čitavoj toj situaciji postaje puno manji problem jer se čovjek može nekako snaći za hranu kroz pučku kuhinju ili donaciju, ali realitet je da velik broj ljudi nema krov nad glavom i nema gdje prespavati"Osvrćući se na Marićevu konstataciju kako se do tri tisuće državnih stanova "ilegalno koristi" ističe kako bi se trebao zapitati zašto je brojka uopće tolika. "Obrok u čitavoj toj situaciji postaje puno manji problem jer se čovjek može nekako snaći za hranu kroz pučku kuhinju ili donaciju, ali realitet je da velik broj ljudi nema krov nad glavom i nema gdje prespavati", govori nam. Jedna od želja je da u sklopu Beka postoji svojevrsno prenoćište za sve one kojima je potrebno, kao i drugi sadržaji poput tuševa, praonice i sličnog kako bi ljudima pružili mogućnost osnovnih životnih uvjeta.
Dotičemo se i teme stambene politike u Hrvatskoj, a koja je gotovo i nepostojeća, odnosno trenutno se temelji na mjerama subvencioniranih kredita koji samo potiču daljnje zaduživanje građana te zahvaljujućim kojima su prodajne cijene nekretnina ponegdje skočile i za 16 posto, kao i najma koje su porasle i do 30 posto u odnosu na prošlu godinu.
"Danas svojim radom rijetko tko si može priuštiti stan, kako za kupnju tako i najam. Kada platite najamninu ili ratu kredita, nebitno, te tome dodate troškove hrane ne ostaje vam skoro ništa. Kako da u takvoj situaciji netko osnuje obitelj kada nema sredstava da podmiri vlastite životne potrebe? Ljudi trebaju osvijestiti da postoji alternativa takvim modelima poput skvotiranja i da se stvari u društvu trebaju mijenjati", objašnjava.
"Pogledajte bilo koji segment društva, od pitanja stanovanja do pitanja kulture, ide se prema tome da se svaki oblik alternative marginalizira i da u konačnici ljudi odustanu jer su im ili uskraćena sredstva za rad ili su im ukinuti programi. Kroz ovakav način rada želimo pokazati kako promjena mora dolaziti od nas samih i da možemo napraviti puno toga ako se organiziramo", dodaje.
Upravo je to poanta programa koji se odvijaju u Društvenom centru Bek poput "dućana" gdje ljudi mogu uzeti odjeću koja im je potrebna ili ostaviti onu koja više nije, preko ateljea za sve one koji traže prostor za kreativno izražavanje, galerijskog prostora za izlaganje do onoga za vježbanje joge ili sviranje.Kroz ovakav način rada želimo pokazati kako promjena mora dolaziti od nas samih i da možemo napraviti puno toga ako se organiziramo
"Bili smo ugodno iznenađeni podrškom kada smo krenuli s radom. Susjedi pozitivno reagiraju jer je i njima dosta napuštenih i zapuštenih prostora tako da dođu na druženje, kao i što mame s djecom iz obližnjeg centra Slava Raškaj dolaze na igru u dvorište. Dosad je velik broj ljudi prošao kroz Bek i ostavio trag, bilo to kroz izložbe, koncerte što su organizirali ili na neki drugi način. Cilj je da dođe što više ljudi i sudjeluje u radu društvenog centra", kaže nam naša sugovornica.
Iako postoji mogućnost da će ih policija nasilno iseliti iz ovog prostora koji svakog dana sve više dobiva novi sjaj, okupljeni oko Beka ne odustaju jer ovakav autonoman prostor vide kao priliku za nužnu promjenu na bolje, promjenu koja dolazi odozdo. Zato im je potrebna i vaša podrška.
Rad Beka možete podržati novčanom donacijom putem crowdfunding kampanje u sklopu koje se prikupljaju sredstva za sanaciju zgrade (građevinski materijal, solarni paneli, bojleri, kuhala i sl.) i održavanja programa (pribor za crtanje, boje, materijali za radionice). Možete također donirati knjige, odjeću, obuću, sav materijal koji može poslužiti za sanaciju i izgradnju. Također je trenutno u tijeku akcija prikupljanja šatora i drugih potrepština za izbjeglice u Bosni i Hercegovini koja se provodi u suradnji s inicijativom Studenti za izbjeglice. Svoj doprinos možete dati i sudjelovanjem u kreiranju programa poput koncerata, izložbi, radionica, prikupljanja hrane, ali i širenjem riječi o radu Beka. Više informacija možete pronaći ovdje ili se jednostavno prošetati do Nazorove i svratiti na "čašicu" razgovora. Solidarno za Bek!
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
