Još krajem prošle godine njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble je smatrao kako je sigurnosno stanje u Njemačkoj povoljno u usporedbi s ostalim zemljama, dakle Njemačku je smatrao jednom od najsigurnijih zemalja svijeta. Ipak je već tada upozoravao na svakodnevno prisutnu opasnost od terorizma: Iako trenutno ne postoje konkretne naznake o pripremi terorističkih napada, Njemačka je i dalje potencijalno ugrožena.
Da bi izveo Njemačku iz zone globalnog djelovanja terorizma Schäuble se zadnjih tjedana u medijima žestoko zalaže za pooštrenje sigurnosnih zakona i proširenje kompetencija sigurnosnih službi.
Pristup podacima
Cilj mu je tajnim službama i policiji omogućiti pristup osobnim podacima, kao na primjer špijuniranje privatnih računala preko interneta bez opravdane sumnje. Osim toga, Schäuble traži pohranjivanje otiska prstiju u posebnoj datoteci dostupnoj svim državnim sigurnosnim službama. Sada se otisci prstiju i drugi osobni podaci pohranjuju samo na posebnim čipovima ugrađenim u putovnice, što bi trebalo pomoći pri identifikaciji vlasnika putovnice. Pohranjivanje biometričkih podataka u putovnice je europska uredba, pa uvođenje biometrike u putne dokumente očekuje i Hrvatsku. Nakon snimanja na čip biometrički podaci se (osim fotografije) uništavaju. Iako policija nema pravne osnove za dostup tim fotografijama u zadnje vrijeme se u Njemačkoj njima sve češće koristi, na primjer pri usporedbi fotografija iz radarske kontrole prometa za identifikaciju prebrzih vozača.
Stvaranje takve datoteke za sigurnosne službe i za policiju, u kojoj su pohranjeni biometrički i drugi osobni podaci građana, udruge za zaštitu podataka, politička opozicija ali i koalicijski partner u vladi – socijalna stranka (SPD) – smatraju problematičnim.
U borbi protiv terorizma Schäuble u kategoriju općesumnjivih želi staviti sve građane te time eliminirati princip nevinosti, što kritizira i ministrica pravosuđa Brigitte Zypries: Problem je u tome što ne znamo tko je terorist a tko ne. To bi značilo, da princip nevinosti ne vrijedi više za nikoga – što je neuskladivo s našim ustavom.
Princip nevinosti vrijedi pri kaznenom gonjenju dok se u obrani od opasnosti ne provodi tako strogo. Tako policija primjerice prije nogometnih utakmica može zatvoriti registrirane huligane, kako bi spriječila nasilje.
Paranoična polemika
Na kritiku Schäuble se opravdava polemikom: Svi stručnjaci tvrde da je samo pitanje vremena kada će Njemačka biti izložena terorističkom napadu. Ministar unutarnjih poslova je nažalost zaboravio navesti imena svih tih stručnjaka i tako javnosti nije pružio činjenice i dokaze koje bi poduprle njegove izjave. Zauzvrat je objasnio zašto zapravo za njega princip nevinosti u obrani od potencijalnih opasnosti ne vrijedi: Zar je ispravno reći: Radije ću dopustiti da se dogodi deset terorističkih napada, nego da nekoga tko možda ne želi počiniti napad u tome ne spriječim? Mislim da je jedna takva izreka neodrživa. On dakle sumnja u sve građane, svi građani su potencijalni teroristi i napadači, pa se i one koji (možda) ne žele počiniti napad mora nadgledati, e da možda ti sumnjivi subjekti ne promjene mišljenje i ipak nešto ne dignu u zrak.
Njemačke građane barem ne treba biti strah od mučenja kod ispitivanja pošto se Schäuble iznimno odlučno izjasnio protiv, ali ako (njemačke op.a.) tajne službe dobiju informacije o napadu koje su iznuđene pod mučenjem od drugih službi onda bi bilo apsurdno ne upotrijebiti ih, samo zato što nije garantirano da su kao kod nas dobivene pravnim postupkom, izjavio je u njemačkom tjedniku Stern. Predsjednica Zelenih je nakon ove izjave primijetila da Schäuble time stvara potražnju za informacijama dobivenim mučenjem te ministra nazvala pažljivim đakom zagovarača mučenja i suradnika zlih diktatora, ako želi upotrebljavati informacije iznuđene mučenjem.
Prema mišljenju ministra unutrašnjih poslova savezne pokrajine Schleswig-Holstein Ralfa Stegnera (SPD) Schäubleovi planovi moraju biti obustavljeni u najmanje tri točke ako bi se održala ionako već krhka građanska prava. Kao prvo ne smije se dopustiti vojsci da preuzme zadaće policije u državi. Nedopustivo je i generalno sumnjičenje 82 milijuna ljudi pohranjivanjem otiska prstiju. Osim toga se špijuniranjem privatnih računala preko interneta ne smije dopustiti povreda intime građana i slobode štampe.
Stegner je dodatno upozorio ministra unutrašnjih poslova da šteti vjerodostojnosti vlade u vezi muslimanskih zajednica u Njemačkoj: Od muslimana očekujemo da se pridržavaju njemačkog ustava i našeg zakona, a s druge strane Schäuble vodi politiku koja korak po korak potkopava građanska prava. I više od toga. Kako bi osigurao pravne temelje za promjenu zakona Schäuble napada pravnu državu u njenoj srži, te traži promjenu ustava, to jest ukidanje principa nevinosti i time do stanovite mjere ukidanje građanskih prava.
Žrtva atentata
Ipak, Schäubleu ne nedostaje podrške. Uwe Schünemann, ministar unutarnjih poslova pokrajine Donje Saske i Schäubleov kolega iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) tvrdi da opasnost terorističkog napada u Njemačkoj nikada nije bila tako visoka kao ovih dana i da su promjene u zakonu hitno potrebne. Time kao i Schäuble širi histeriju ali i pogađa u živac oko šezdeset posto njemačkih građana, koji su se izjasnili za pohranjivanje otiska prstiju i fotografija iz putovnica i koji smatraju da država ne čini dovoljno u borbi protiv kriminala.
Razumna pitanja dolaze prije svega iz opozicije. Ingo Wolf iz liberalne stranke (FDP) upozorio je Schäublea: Ja ne želim živjeti u policijskoj državi u kojoj smo ukinuli upravo ona građanska prava koja pokušavamo zaštititi od terorista. Osim toga nam ministar unutrašnjih poslova duguje dokaz, zašto bi njegovo pooštrenje zakona poboljšalo sigurnost u zemlji.
Čak niti policija ne smatra obuhvaćanje biometričkih podataka u jednu datoteku ili špijuniranje privatnih računala bez opravdane sumnje nekakvim posebnim dobitkom u borbi protiv kriminala i terorizma. Predsjednik saveza njemačkih kriminalističkih službenika Klaus Jansen tvrdi da Schäuble nije vjerodostojan ako gotovo svaki dan traži novi sigurnosni zakon, dok strukture sigurnosnih službi iziskuju reforme i polako propadaju.
Očito Schäublea zapravo ne zanima jačanje policije u pojedinim pokrajinama. Promjene zakona koje on traži imaju određeni smjer, naime težište sigurnosne politike preseliti s pokrajina i policije na savezne strukture – vojsku i obavještajne agencije – dakle centralizirati moć na saveznoj razini, gdje bi on sam kao savezni ministar unutarnjih poslova imao pristup i kontrolu nad sigurnosnim mjerama.
Upravo je manična kontrola jedan od post-traumatskih simptoma koji Schäubleu pripisuju poruke s raznih foruma i blogova. Schäuble je naime 1990. godine bio žrtva atentata zbog kojega danas sjedi u kolicima. Trauma koju je tada pretrpio mogla je prouzrokovati paranoju i uzimanje apstraktnih opasnosti za nešto konkretno i prema tome krivu interpretaciju onoga što je prikladno potrebno i primjerno, pišu Internet novine Telepolis .
Bilo kako bilo, posljedica atentata i trauma ili ne, sa svojim zahtjevima ministar Schäuble pokazao je još jednom kako se opasnošću od terorizma može opravdati gaženje građanskih prava.
