U udruzi Eko Pan pretpostavljaju da je u pozadini događaja mešetarenje zemljištem.
Nakon što već neko, istina ne baš predugo, vrijeme nismo čuli riječ "golf" u javnome obećavanju svijetle budućnosti građanima ukrcanim u vlak koji juri nizbrdo, gradska uprava Duge Rese izglasala je prošloga tjedna da će povesti i svoje građane na svijetli put golfskog razvoja.
Sjednica Gradskog vijeća nekad industrijskog grada Duga Rese izglasala je u četvrtak izmjene i dopune prostornog plana kojim su golf igralištu u blizini budućeg regionalnog parka Mrežnica dodijelili osamdeset hektara do sada poljoprivrednog zemljišta, između naselja Mrežnička Varoš i Pečurkovo Brdo. Tako se Mrežnica pridružuje nizu zaštićenih područja koje će na svojim rubovima dobiti gradnju i pesticidima pozelenjenu golfsku travu, Parku prirode Vransko jezero koji uz svoje obode ima ucrtano više ovakvih projekata, zaštićenom krajoliku Motovuna i područjima Nacionalne ekološke mreže kao što je dubrovački Srđ. Uz to riječ je o zahvatu u prostor koji će još i masovno žderati vodu, ali vijećnici Duga Rese vjerojatno ne znaju da suša traje već godinu i pol dana.
I u dugoreškom slučaju osobito je zanimljiva zona izgrađenosti koju su namijenili uz ovo igralište koje sanjaju prostorni planeri, 200 ležajeva, ali po svakom ležaju - 200 kvadrata.
"Riječ je vjerojatno o mešetarenju zemljištem jer ovakva kvadratura je sigurno neprimjerena", kaže Denis Frančišković iz karlovačke udruge Eko Pan.
Eko Pan uputio je osam stranica primjedbi na prostorni plan, ali vijećnici su od toga dobili samo jednu stranicu. "Gradonačelnik Ivan Baršić je rekao da ima puno papira pa da su se baš naši papiri izgubili", ogorčen je Frančišković.
Dio područja planiranog golf igrališta nalazi se unutar područja predviđenog za zaštitu u kategoriji značajni krajobraz, a prema Zakonu o zaštiti prirode u značajnom krajobrazu nisu dopušteni u zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. To je u svom očitovanju istaknula i Javna ustanova za upravljanje i zaštitu prirodnih vrijednosti karlovačke županije Natura viva u provedenoj prethodnoj raspravi, ali su gradski vijećnici zanemarili. Unutar 80 hektara sada golf terana nalazi se i niz lokacija predviđenih za zaštitu kao što su arheološki lokalitet Crkvišće, nekoliko lokacija etnološke baštine i memorijalne baštine te povijesna građevina Bosiljevčev mlin.
Također, kako granice budućeg regionalnog parka još nisu utvrđene Eko Pan smatra da se ovakvom odlukom prejudiciraju odluke o granicama.
Ovakvo planiranje golfa uz rijeku Mrežnicu nije udovoljavalo čak ni standardima usvojenim u doba ministrice građevinarke Marine Matulović Dropulić jer su Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igrališta iz njenog vremena upućivali da se golf igrališta planiraju dalje od zaštićenih područja i vodenih tokova.
"Sve skupa je toliko nepromišljeno da izgleda kao da se netko u gradskoj upravi probudio ujutro i odlučio 'ajmo ubacit neko golf igralište negdje'. Opravdavaju ga obogaćivanjem turističkim sadržajem, a turizam koji sada postoji na Mrežnici u potpunoj je suprotnosti s ovim što sanjaju lokalni političari. Ljudi na Mrežnicu dolaze zbog očuvane prirode i čiste rijeke, a ne žele golf i apartmane", ističe Frančišković.
Međutim, čini se da je baš ova županija u posljednje vrijeme pod velikim pristiskom napada na prostor i cjelokupni okoliš. Nakon iznimno lošeg iskustva koje su u Karlovačkoj županiji već imali s obećanjem turizma na jezeru koje je nastalo potapanjem Dobre za hidroelektranu, neobično je da se gradskim vijećnicima opet može prodavati ista priča. Akumulacijsko jezero otjeralo je rafting turiste, a nije donijelo nikakve nove turiste već samo niz šteta u poljoprivredi, vodoopskrbi i sigurnosti građana.
Od dvanaest prisutnih gradskih vijećnika grada kojim upravlja koalicija HDZ-a i HSS-a protiv ucrtavanja golfa uz Mrežnicu glasala je samo jedna vijećnica, Marija Perušić iz stranke Zeleni Zajedno.
"Ne znam što bih rekla osim da je riječ o lobiju koji na neki način želi zaraditi. Grad otkupljuje zemljište kako bi se sagradila infrastruktura na račun poreznih obveznika. Pitala sam kolege koja će to klijentela dolaziti na Mrežnicu igrati golf i nisam dobila odgovor. Dio tog područja je plodna zemlja koju ljudi obrađuju", ističe Perušić.
S druge strane, Mladen Rakočević, pročelnik za prostorno planiranje Duga Rese, smatra da plan ima dimenziju "održivog razvoja". "Najbolje posijat' travu i iselit u Ugandu. Ti zeleni su se protivili industriji, a sada kada želimo dovesti turizam u Duga Resu, sada su i protiv toga. Ne treba golf gledati pojedinačno. Regionalni park će biti uzvodno od mosta, a nizvodno se već nalazi kamp Slapić. Nizvodno smo smjestili i ovu turističku zonu. Investitora zasad nemamo tako da mi ni ne znamo hoće li do toga ikad doći. Možda je realnije da se tamo napravi nekakvo golf vježbalište jer je puno vlasnika zemljišta, a izvlaštenje više nije moguće bez Zakona o golfu. Ja bih tamo htio vidjeti nešto kao što postoji u Krašiću", objašnjava Rakočević koji kaže da je njemu osobno golf dosadan, ali da ne procjenjuje stvar po osobnoj prizmi.
Rakočević naime, smatra da od resursa kakav je Mrežnica društvena zajednica treba imati veće koristi.
"Već radimo most da bi pristup bio bolji", kaže. Most o kojem riječ je onaj u Belavićima, armirano-betonska konstrukcija gradi se na mjestu nekadašnjeg najdužeg drvenog mosta u ovom dijelu Europe.
Jučerašnji Novi list piše kako je pri gradnji mosta koji bi trebao biti pušten u promet u rujnu jedan od sedrenih slapova prekriven tonama građevinskog materijala. "To su nepristrani novinari. To je loše novinarstvo. Svatko može doći i vidjeti da je sedreni slap na mjestu", tvrdi Rakočević.
Lokalna građanska inicijativa GIDRA koja se dugo vremena borila s dokazivanjem da se u T7 VIS spaljuje opasni otpad, osim zabrinutošću problematike golf, zabrinutost je izrazila i oko drugih promjena u prostornom planu, upravo zbog straha za sedrene barijere.
"Zamislili su da se stari mlinovi na Mrežnici pretvore u mini hidroelektrane. Zabrinuti smo zbog gradnje na osjetljivim sedrenim barijerima. Smatramo da se preveliki pritisak stavlja na proizvodnju energije iz vodenih resursa i bojimo se daljnje devastacije Mrežnice", izjavila je Blaženka Petrak iz GIDRA-e.
Iako Rakočević tvrdi da je riječ samo o obnovi starih mlinica, s obzirom na nedavni skandal s uništenjem sedrenih barijera na Plitvičkim jezerima, svake aktivnosti u blizini iznimno osjetljivih sedrenih barijera moraju izazvati zabrinutost.