Park prirode ''Vransko jezero'' proglašeno je petim hrvatskim vlažnim područjem od međunarodne važnosti te će sutra, na Svjetski dan močvarnih staništa, i službeno biti uvršeni na Ramsarsku listu.
Uz Deltu Neretve, najveće močvarno područje istočne obale Jadranskog mora zadovoljilo je šest od ukupno devet kriterija ovog najstarijeg međunarodnog sporazuma sklopljenog radi zaštite ekosustava, priopćeno je iz Parka prirode Vransko jezero.
Svoju međunarodnu važnost Vransko jezero zahvaljuje specifičnom geografskom i klimatskom položaju koji podržava važna i rijetka staništa, muljevite obale, poplavne livade i nepregledne tršćake, kao i najveću površinu otvorene vode, važno stanište za zimovanje ptica.
vransko-ag.jpg
Na Vranskom se jezeru može pronaći šezdeset posto ukupne faune ptica Hrvatske, njih 255 različitih vrsta. Od toga je čak 136 vrsta ptica ugroženo na globalnoj, europskoj ili nacionalnoj razini, dok je za pojedine vrste, čaplju dangubu i malog vranca, ovo područje jedino preostalo gnjezdilište u Hrvatskoj.
Međutim, nakon što je golfersko-nekretninski projekt "Baštijunski brig" prošao proceduru procjene utjecaja na okoliš i dobio sve potrebne dozvole iako je ucrtan uz sam rub ornitološkog rezervata, prošloga je mjeseca odobrenje Ministarstva zaštite okoliša dobio i durgi sporni projekt u neposrednoj blizini jezera čija je svjetska važnost potvrđena ovih dana. Riječ je o projektu aerodroma u Stankovcima koji uopće nije upisan u prostorni plan Zadarske županije.
Sama Studija utjecaja na okoliš priznaje da ovakav projekt donosi "buku i sudare ptica sa zrakoplovima". Mjerenje razine buke nultog stanja u okolici aerodroma nije uopće provedeno. Ministarstvo, međutim, nijednu primjedbu na ovaj projekt nije uvažilo.
Ni tu nije kraj građevinskim apetitima. U prostorne planove, što u Zadarskoj što u Šibensko-kninskoj županiji, oko jezera su ucrtana ukupno četiri golferska projekta. Kumulativni utjecaji svih tih projekata nisu razmotreni iako se svi nalaze u zoni okolo zaštićenog područja i k tome, svjetski važne močvare, što još jednom dokazuje nedostatnost postupka procjene utjecaja na okoliš i raspad sustava zaštite prirode i okoliša u zemlji.
Ramsar u Hrvatskoj
picture_190_-smanjena.jpg
Na popis Ramsarske konvencije od 1993. godine uvrštena su četiri područja u Hrvatskoj: Park prirode ''Lonjsko polje'' kao najveće poplavno i retencijsko područje u dolini rijeke Save; Park prirode ''Kopački rit'' koji predstavlja unutrašnju deltu, poplavno područje na utoku Drave u Dunav; Delta rijeke Neretve kao jedina prava delta u Hrvatskoj u dobrom dijelu očuvana sa svim svojim obilježjima vlažnog i močvarnog područja te ribnjaci ''Crna Mlaka'' kod Jastrebarskog kao prostorno najmanje no posebno područje važno za ptice tijekom zime.
Proslava proglašenja Parka prirode Ramsarskim područjem najavljena je za kraj ožujka, kada organiziraju višednevnu svečanost: Festival Ptica u Ornitološkom rezervatu Parka prirode Vransko jezero.
