Otočna vlažna staništa jedna su od najugroženijih staništa Sredozemlja, mjesta vrijedne biološke raznolikosti i kulturne baštine. Ona su u prošlosti bila ključna za opstanak stanovništva na otocima zbog napajanja stoke, navodnjavanja polja, a nerijetko su bila jedina područja u kojima se zadržavala voda u surovom i propusnom kršu. Iseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena, dok su danas često zatrpavana, Otočna vlažna staništa jedna su od najugroženijih staništa Sredozemlja, mjesta vrijedne biološke raznolikosti i kulturne baštineuništavana i isušivana. Iako su vlažna staništa zaštićena na međunarodnoj razini Ramsarskom konvencijom, njihov nestanak i uništavanje na jadranskim otocima još uvijek je vrlo česta pojava. Tek se razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa njihov značaj te im se sve više i više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju.
Cilj je MedIsWet projekta izraditi katastar otočnih vlažnih staništa na Sredozemlju te ih kao takve prepoznati kao važna staništa na otocima koja treba očuvati i zakonski zaštititi. U sklopu Ramsarske konvencije donesena je 2015. godine rezolucija o otočnim vlažnim staništima. Rezolucija potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na svojim otocima te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno i primjenjivo.
"MedIsWet projektom želimo poručiti - vlažno je važno! Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64 posto vlažnih staništa svijetaProcjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64 posto vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju otoke unutar otoka i oaze bioraznolikosti. Otoci su naše nacionalno blago, a vlažna staništa na njima su vodeni biseri", poručuje Ivana Sučić, voditeljica projekta iz Udruge Hyla.
Iseljavanje otočana postao je nažalost trend u Hrvatskoj i to je zasigurno izvor zanemarivanja te posljedično tome i nestanka vlažnih staništa. Udruga Hyla uhvatila se u koštac s istraživanjem i vrednovanjem vlažnih staništa prije dvije godine u sklopu projekta Vodeni biseri jadranskih otoka.
"Istraživanja vlažnih staništa na otocima nastavljaju se i u sklopu ovog projekta, kao i širenje svijesti o njihovoj važnosti te najbitnije, edukacija lokalnog stanovništva i svih razina vlasti. Time smo postali pioniri u Hrvatskoj u zaštiti vlažnih staništa s nadom da ćemo izraditi ogrlicu bogatu vodenim biserima kojom će se cijela nacija ponositi i čuvati je", dodala je Sučić.
