103 tvrtke još uvijek imaju u vlasništvu termoelekrane na ugljen u Europskoj uniji. Zagađenje zraka koje uzrokuje paljenje ugljena u tim termoelektranama i dalje izaziva brojne zdravstvene probleme kod građana, a time i troškove koji se mjere u miljardama, tvrdi novi izvještaj "Posljednji udisaj: Ugljene korporacije čine Europu bolesnom"/ "Last Gasp: The coal companies making Europe sick" koji je objavila mreža Climate Action Network Europe.
Po prvi puta izračunat je utjecaj koji svaka od ovih tvrtki ima na zrak koji udišemo, tvrde iz mreže. 2016. je tako deset korporacija bilo odgovorno za dvije trećine zdravstvenih posljedica proizvodnje energije iz ugljena. 91-oj elektrani u vlasništvu tih korporacija mreža organizacija koje se bave klimom, pripisala je 7600 preranih smrti, 3320 novih slučajeva kroničnog bronhitisa, 137 tisuća dana sa simptomima astme kod djece i 22 milijarde zdravstvenih troškova.
Dave Jones: "Imamo krizu zagađenog zraka i ljudsko zdravlje mora biti prioritet".
Četiri od prvih deset tvrtki imaju termoelektrane u Njemačkoj. To su RWE, EPH, Uniper i Steag. Tri tvrtke s vrha popisa rade u Poljskoj - PGE, ENEA i ZE PAK, a tu su i ČEZ iz Češke, Endesa iz Španjolske i Bugarski energetski holding.
Glavni autor izvještaja Dave Jones, analitičar iz think tanka Sandbag, komentirao je kako nije čudno da su se RWE i EPH našle na vrhu. "One pale više ugljena od drugih, pale ga u gusto naseljenim područjima i pale lignit - najprljaviji ugljen. Ovi rezultati pokazuju hitnost s kojom vlade poput njemačke moraju riješiti ovo pitanje i što prije isključiti ugljen iz proizvodnje energije. Imamo krizu zagađenog zraka i ljudsko zdravlje mora biti prioritet", istaknuo je.
S procijenjeno 5,820 bolničkih prijama i preko dva milijuna izgubljenih radnih dana koji se pripisuju onečišćenju od ugljena, korporacije su odgovorne za zdravstvene troškove koji su visinom slični zaradi od prodaje energije proizvedene iz ugljena - ili su veći od toga.
"Utjecaj zagađenja daleko je širi i ozbiljniji nego što se misli. Europa je gusto naseljena i termoelektrana na ugljen u bilo kojoj državi prijeti zdravlju ljudi u cijeloj Europi", komentirala je Kathrin Gutmann, direktorica kampanje Europe Beyond Coal.
Organizacije koje se bave klimatskim promjenama smatraju kako će ukidanje elektrana na ugljen do ili prije 2030. poboljšati zdravlje stanovnika Europe te su pozvale vlade članica EU na djelovanje uoči početka klimatskog summita u poljskim Katowicama u prosincu.
"Vlade EU trebaju ukinuti sve subvencije za ugljen i sastaviti ambiciozne planove za ukidanje ugljena najkasnije do 2030. godine. Ovo je od ključne važnosti kako bi Unija ponovo postala klimatski vođa", zaključila je Joanna Flisowska iz mreže Climate Action Network (CAN) Europe.