"Ako smo pogriješili u proceduri, donijet ćemo novu odluku u kojoj ćemo svima zabraniti polaganje vijenaca ispred Hrvatskog doma, jer je riječ o namjernoj provokaciji većinskog hrvatskog stanovništva. Imaju kosturnicu na pravoslavnom groblju pa neka tamo održavaju komemoraciju." Tim je rečenicama član HSS-a i potpredsjednik Gradskog vijeća u Glini Stjepan Tonković odgovorio na novinarsku konstataciju da nedavno donesena odluka ovog tijela po mišljenju Ministarstva uprave nikome ne zabranjuje okupljanje i izražavanje pijeteta žrtvama na dotadašnjim simboličnim spomen-punktovima u ovom gradu, osim službenim delegacijama Grada Gline.
Prosvjednoj sjednici Antifašističke lige prisustvovali su i Milorad Pupovac te Vesna TeršeličRiječ je o Odluci o utvrđivanju mjesta polaganja vijenaca, cvijeća i paljenju svijeća na području naselja Gline, donesenoj na prijedlog Kluba vijećnika HDZ – HSP dr. Ante Starčević i HSS-a, kojom se utvrđuje da se komemoriranje može provoditi isključivo na području ispred križa srušene crkve sv. Ivana Nepomuka te groblja na prostoru naselja. Ministarstvo uprave je, međutim, utvrdilo da se odluka o protokolarnom polaganju vijenaca, cvijeća i paljenju svijeća na ovim lokacijama odnosi samo na glinske gradske dužnosnike te da ne sadrži odredbe o bilo kakvom ograničavanju mirnog okupljanja na ostalim mjestima na području grada.
Izjava vijećnika HSS-a, međutim, sugerira koji je točno naum stajao iza naizgled banalnog komunalnog problema: zabrana obilježavanja masovnog pokolja građana srpske nacionalnosti za vrijeme NDH u centru Gline, na kojoj će, po svemu sudeći, dio vijećnika i dalje ustrajati.
Kontraprosvjednici kod Hrvatskog doma u Glini"Rečeno nam je da su unatoč Odluci na ovome mjestu mogu održavati komemoracije, ali da istodobno to ne bi trebali činiti. Mi smo ovdje da kažemo da to možemo i trebamo. Zločin počinjen na ovome mjestu u ljeto 1941. jedan je od najstrašnijih zločina i pokazuje prirodu i namjere režima NDH. Te ideje su kobne za bivše, ali i sadašnje generacije. Zbog toga je važno da politiku sjećanja temeljimo na priznanju zločina i klanjanju svim žrtvama – ubijenima u Drugom svjetskom ratu i ratu devedesetih", poručio je Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, na javnoj sjednici Antifašističke lige, koja je u znak prosvjeda protiv donošenja te odluke održana ispred zgrade Hrvatskog doma.
Hrvatski dom se sve do 1995. zvao Spomen dom, kada ga je preimenovala tadašnja izvršna politika. Izgrađen je 1969. u sjećanje na žrtve masovnih zločina koje su na toj lokaciji počinile ustaše: riječ je o nekadašnjoj pravoslavnoj crkvi u kojoj je 1941. u dva navrata pobijeno gotovo tisuću muškaraca srpske nacionalnosti. Godine 1995. uništeno je i spomen-obilježje na kojem su se nalazila imena 1.564 žrtve iz Gline i okolice koje, unatoč zalaganju aktivista, još uvijek nije obnovljeno.
Bio je to samo jedan od razloga zbog kojih je Antifašistička liga i ovom prilikom ohrabrila građane Gline da u njezinoj urbano-povijesnoj cjelini pijetetom i poštovanjem prema svim žrtvama označavaju mjesta zločina. Istodobno, članove Gradskog vijeća pozvali su da se nedvojbeno distanciraju od ustaškog režima i da sve svoje buduće odluke zasnivaju na antifašizmu, kao temeljnoj ustavnoj vrijednosti.
"Osim u Drugom svjetskom ratu, područje Gline bilo je obilježeno stradanjima i 90-ih. Tu je ubijeno više od 290 Hrvata, a tijekom i nakon akcije Oluja ubijeno je i mnogo srpskih civila. Zbog toga se moramo sjećati svih, ali važno je da se na ovome mjestu sjećamo žrtava koje su ubijene 1941.", kazala je Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta.
Tijekom javne sjednice Antifašističke lige održan je i kontraprosvjed, na kojem je nekoliko desetaka građana vikalo "ovo je Hrvatska", "Zašto ne obilježavate ubijene Hrvate", "Odite u Srbiju" i slično.
