Grad Zagreb je u posljednje dvije godine utrošio 160 tisuća kuna na osiguravanje parkirališta za građane koji voze i po okoliš i po čovjeka zdravije i jeftinije vozilo, bicikl. Iako se ta suma, u odnosu na sume koje se troše na bilo kakvu automobilsku infrastrukturu, čini mala, ipak bi se očekivalo da biciklist negdje vidi taj novac, međutim, svima nama koji se svakodnevno mučimo tražeći mjesto za koje možemo svezati svoje vozilo čini se da parkirališta za automobile vladaju gradom, dok su bicikli sasvim zanemareni. Stabla i ograde bolji su nam prijatelji od gradske uprave, a uloženi novac nije ispunio potrebe biciklista.
"Dosadašnje iskustvo pokazalo je da su najbolje tehničko rješenje za parkiranje bicikala takozvane klamerice. Bilo bi poželjno da klamerice nisu pojedinačno vijcima pričvršćene za beton jer ih je u tom slučaju moguće iz betona izbiti, već tako da ih je više pri dnu zavareno za bazu, na primjer, odgovarajuću metalnu cijev," objašnjava Eugen Vuković, voditelj info-centra Zelene akcije i volonter Biciklopopravljaone.
Klamerice smo vidjeli na tek nekoliko mjesta u gradu, a prema popisu koji je Zelena akcija dobila od Grada Zagreba krajem prošle godine bilo ih je na 11 lokacija.
"U studenom prošle godine obišli smo svih 11 lokacija, a klamerice smo stvarno pronašli na njih devet. Izbrojali smo ukupno 70 klamerica na tih devet lokacija", kaže Bernard Ivčić, voditelj Prema izvješćima malih komunalnih akcija, tri spiralna stalka na Cvjetnom trgu plaćena su neimenovanom dobavljaču 22.267,50 kuna ili skupih 7.000 kuna po komadu
H-Alterova biciklistička patrola otkrila je mnoštvo drugih tipova stalaka za bicikle od kojih većina ne omogućuje vezanje za ramu. Nije za postavljanje svih stalaka u fotogaleriji odgovoran Grad Zagreb već su ih dio postavile institucije ili privatni subjekti. Međutim, primjetan je veliki broj novih i sjajnih stalaka u obliku spirale. Dok se one tako sjaje, nove i, saznali smo, prilično skupe, bicikli su i dalje vezani za obližnje drveće .
"Ako se bicikl veže s U-lockom koji je najsigurniji tip vezalice u pravilu se za ostale tipove stalaka vezati može samo prednji kotač. Tada riskirate da netko u sekundi otkvači prednji kotač i odnese ostatak bicikla. Također, vezanjem za prednji kotač lakše može doći do oštećenja prednjeg kotača ako se neka sila navali na ostatak bicikla", objašnjava Vuković što ne valja sa spiralama.
Međutim, spirale se mogu staviti bilo gdje, i pomicati kako bicikli kome zasmetaju dok se za klamerice ponekad treba maknuti koje parkirališno mjesto za automobile. A to se u autocentričnoj gradskoj vlasti ne uzima u obzir.
Stalke je postavila tvrtka Zagrebačkog holdinga Zrinjevac, međutim od koga su kupljeni, nismo dobili odgovor.
Prema izvješćima o odabranim ponuditeljima za bagatelne nabave na službenoj stranici Grada Zagreba u studenom 2010. godine za postavljanje stalaka u Općini Medveščak-Gornji Grad odabrana je tvrtka Razvitak-Centar d.o.o. Cijena njihove ponude bez PDV-a iznosila je 31.845,80 kuna. U tom području postavljani su također sasvim nefunkcionalni stalci na kojima prednji kotač stoji na povišenom stalku.
Razvitak-Centar d.o.o. registrirana je za nespecijaliziranu trgovinu na veliko, prema izvještajima na poslovnim stranicama ima točno jednog zaposlenog. Na telefonski broj nitko se ne javlja.
Prema izvješćima malih komunalnih akcija, tri spiralna stalka na Cvjetnom trgu plaćena su neimenovanom dobavljaču 22.267,50 kuna ili skupih 7.000 kuna po komadu. Isto tako 2009. godine četiri stalka ispred Osnovne škole J.J. Strossmayera u Varšavskoj ulici plaćena su 29.690 kuna.
Iste godine, jedan stalak za bicikle u Ulici Ljudevita Posavskog ispred SUVAG-a plaćen je 7,422 kune i 50 lipa. Podaci od koga su kupljeni te astronomski skupe spirale nisu objavljeni.
Nedavno je pak ispred zagrebačkog Filozofskog fakulteta postavljeno novo parkiralište s klamericama na inicijativu dva studenta, Vladimira Halgote i Zvonimira Lozića, nakon što je studentska predstavnica u Vijeću Fakulteta Jana Pamuković otvorila temu nedostatka parkirališnih mjesta za bicikle.
"Htjeli smo spriječiti postavljanje nekog lošeg rješenja poput onih stalaka koji stoje pred glavnim ulazom. Ponudili smo svoju pomoć i prikupili nekoliko ponuda za neke varijante klamarica te smo sami napravili raspored, kuteve i međusobne udaljenosti stalaka i sve to proslijedili tehničkom upravitelju zgrade koji je obavio finalne dogovore i narudžbu od tvrtke Vojtek iz Belog Manastira. Mislim da smo u nacrtima napravili dobar balans iskorištenosti prostora i praktičnosti upotrebe stalaka, a i cijena je na kraju bila dosta povoljna. Završna cijena za 11 stalaka bila je oko 300 kuna po komadu. To znači da smo za otprilike 3300 kuna dobili 22 vrlo solidna parkirna mjesta za bicikle na mjestu na kojem su inače ilegalno parkirala dva automobila", objašnjava Vladimir Halgota.
I dok studenti Filozofskog fakulteta uspijevaju osmisliti jeftinije i funkionalnije parkiralište od zagrebačke Gradske uprave, Koprivničani ne uspijevaju pobijediti Zagreb u funkcionalnosti, ali barem u lošu kupovinu idu s puno manje javnog novca.
Prema pisanju koprivničkih medija Grad Koprivnica je ove jeseni nabavio i postavio 20 novih stalaka, u što je uloženo 9.225 kuna, čime je dobiven prostor za odlaganje još 120 bicikala. Koprivnica je dakle platila jedan stalak manje od 500 kuna za razliku od zagrebačkih 3 i pol tisuće. Tu je riječ ili o lošoj i po građane štetnoj politici gradskih vlasti, ili o pogodovanju nečijim privatnim interesima
"Riječ je o stalcima kakvi su već postavljeni po središtu Koprivnice. Mi naime imamo definirano kako stalak treba izgledati u starom dijelu grada. Riječ je o stalku na koji stane šest bicikala, po tri sa svake strane, i pričvršćeni su za podlogu", objašnjava Maja Ištvan Krapinec, pročelnica Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Koprivnice.
Međutim, čak ni skupe spirale nisu najbolji art projekt zagrebačke Gradske uprave. Iako su nesigurne i pogoduju krađama bicikala koje su uzele maha u gradu, ipak se ponekad netko usudi pa priveže bicikl za njih ako nema drugog izbora. Međutim, na Kvaternikovom trgu nalaze se dva primjerka betonskih stalaka koje nitko, čini se, nije prepoznao kao parking mjesto za bicikle. Osim što povremeno posluže za sjedenje, uglavnom stoje tamo kao napuštene i neprepoznate hrpe betona.
"Grad Zagreb nema pravilnik koji bi određivao postavu tipa držača za bicikle", kažu u Gradskom uredu za prostorno uređenje i promet.
Gradska uprava zaboravlja da infrastruktura prvenstveno mora ispunjavati svoju funkciju. Orijentacija prema spiralama koje ne ispunjavaju funkciju relativno sigurnog i funkcionalnog mjesta za parkiranje bicikala i njihovo plaćanje više nego što bi funkcionalno parkiralište koštalo, ostavlja mogućnost zaključka da je tu riječ ili o lošoj i po građane štetnoj politici gradskih vlasti, ili o pogodovanju nečijim privatnim interesima. Kako god bilo građani su, kao i s ucrtavanjem nefunkcionalnih žuta crta po pločniku koje glume biciklističke staze, na gubitku. Na gubitku su jer ne dobivaju parking za bicikle, a plaćaju isto.
U fotogaleriji pogledajte što je sve pronašla H-Alterova patrola po Zagrebu.
Ovaj tekst napisan je uz financijsku potporu Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.