Zagrebačka Gradska skupština izglasala je prošloga tjedna zaključak o prilagođavanju brojnih ulica za promet bicikala. To bi konkretno trebalo značiti više oznaka za dijeljeni promet, "sharrowsa", u Zagrebu i više ulica u kojima se preporuča ograničavanje brzine na 30 km/h. Slične odluke su usvojene i krenulo se u provođenje u brojnim svjetskim gradovima, što je potaknuto situacijom koju je izazvala pandemija. U najnovijem primjeru u Parizu je upravo u tijeku javno savjetovanje koje predlaže da gotovo sve prometnice postanu "zona 30".
No, kako ističe Svibor Jančić, zastupnik u Gradskoj skupštini i član političke platforme Zagreb je NAŠ!, koja je inicirala donošenje ovog Zastupnik Svibor Jančić smatra da je za izgradnju biciklističke infrastrukture potrebno u potpunosti promijeniti pristup prometnim problemima s kojima se suočava Zagrebzaključka, "s razina vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora prema gradskoj upravi već godinama dolaze zahtjevi kojima se traži proširenje biciklističke mreže i rješavanje prometnih problema na način koji uključuje izgradnju biciklističke infrastrukture". Ove su intervencije koje Skupština sada predlaže, već propisane Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi iz 2016, već ih godinama zagovara i Sindikat biciklista, no svejedno ih Grad vrlo sporo uvodi.
"Grad je do sada bio dosta trom po tom pitanju, često bez ikakve povratne informacije, a rješenja koja su se pojavljivala često su bila polovična ili su izazivala nove probleme kao što je pitanje oduzimanja prostora pješacima na pločniku", kaže Jančić.
Tromom se pokazala i policija. Naime, Grad za svako prometno rješenje mora dobiti pozitivno mišljenje MUP-a, a oni se pozivaju na Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji kaže kako se "brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograničiti ispod 40 km na sat”.
"MUP proturječno nazivu samog Zakona ne dozvoljava povećanje sigurnosti za pješake i sve ostale. Preusko tumačenje tog članka, čak i kad se pita za male kvartovske uličice, trenutno je razlog zbog kojeg je vrlo teško ostvariti naše traženje, a to je uspostavljanje 'zona 30', tj. ograničenje brzine kretanja vozila na 30 km na sat u stambenim ulicama", komentira Jančić.
Umjesto pravih, obvezujućih "Zona 30", dobivamo oznake na cesti u obliku plavog pravokutnika s brojem 30, no taj znak ne ograničava brzinu već daje "preporuku" za brzinu kretanja.
Iako su "sharrowsi" i "zone 30" daleko od kvalitetne biciklističke infrastrukture u vidu biciklističkih staza odvojenih i od pločnika i od kolnika, oni su korisno prijelazno rješenje. Prednost je što njihovo uvođenje ne zahtijeva ni puno novaca ni puno vremena.
"Svrha ocrtavanja strelica sa znakom bicikla na kolnicima, 'sharrowsa', je da upute vozačice/e bicikala na korištenje kolnika čime se oslobađa Beč, Berlin, Bruxelles, Budimpešta, već odavno su prepoznali da kretanje bicikala kroz javne prometnice nije problem, već rješenje za uklanjanje prometnih gužviprostor za pješake na nogostupima. Međutim, ispravno pozicioniranje 'sharrowsa' bilo bi ponekad udaljeno od ruba kolnika pored kojeg su parkirani auti zbog opasnosti od sudara s naglo otvorenim vratima i slično, kako je i predviđeno propisima, no u Zagrebu se često ne primjenjuje. Sama prisutnost većeg broja bicikala na kolniku promet usporava i čini ga sigurnijim i protočnim jer se smanjuju utrke tko će prvi stati pred crveni semafor", kaže Jančić.
Ono što je u Zagrebu i Hrvatskoj problem, velik dio svjetskih gradova provodi bez problema. Kako navode iz Zagreb je NAŠ! u obrazloženju prijedloga gradovi poput Beča, Berlina, Bruxellesa i Budimpešte, već su odavno prepoznali kako kretanje bicikala kroz javne prometnice nije problem već rješenje za uklanjanje prometnih gužvi povećanje sigurnosti na cestama, smanjenje zagađenosti bukom i čišći zrak. Gradovi poput Genta, Milana, Vancouvea, Denvera, New Yorka, Mexico Citya i Bogote su zbog pojave koronavirusa ubrzali planove proširenja i izgradnje biciklističke infrastrukture, ističu.
"Ostatak zastupnika u Skupštini u proljeće nisu reagirali na naše prijedloge i zamolbe, nego tek približavanje lokalnih izbora izgleda vodi tome da se malo više pažnje obrati na potrebe stanovnika koji koriste bicikl. U ovom kratkom periodu do lokalnih izbora na proljeće sljedeće godine očekujem nešto više sluha u Skupštini i Gradu, ali bojim se načina na koji se realiziraju rješenja", kaže Jančić, koji u posljednje tri i pol godine kao gradski zastupnik zagovara pitanja biciklističkog prometa u Skupštini.
No, unatoč manjku sluha onih na vlasti i kvalitetne prometne politike dio bicikala u prometu u Zagrebu se ipak povećao.
"Jedna od rijetkih pozitivnih stvari koje smo mogli iščitati iz Izvješća o radu gradonačelnika za prvu polovicu godine je ona gdje se spominje broj od 7 500 prolazaka Vukovarskom više u odnosu na isto razdoblje prošle godine", kaže Jančić koji smatra kako je za izgradnju biciklističke infrastrukture potrebno u potpunosti promijeniti način pristupa prometnim problemima s kojima se suočava Grad Zagreb.
"Za to je potrebno odvojiti financijska sredstva i, što je važnije, potrebni su ljudi koji su spremni drugačije sagledati taj problem i usuditi se napraviti nešto novo. Prihvaćanje ovakve točke na Gradskoj skupštini vidimo kao mali korak koji prethodi toj temeljnoj promjeni", zaključuje Jančić.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
