U 17 sati u kinu Europa bit će prikazan dokumentarac Specijalist izraelsko-francuskog dokumentarista Eyala Sivana. Riječ je filmu nastalom od materijala tj filmskih zapisa sa suđenja Adolfu Eichmannu 1962. Potaknut knjigom Eichmann u Jeruzalemu Hannah Arendt i njezinim pitanjem o "icu zla", Eyal Sivan od toga je materijala, iznimno rafiniranim audio i vizualnim intervencijama, čitavo vrijeme vrlo pažljivo zadržavajući dokumentarističku formu, načinio jedan od najkontroverznijih filmova o Holokaustu uopće.
Suđenje, prema suvremenim pravnim mjerilima, daleko je od poštenog i nepristranog. Branitelj, bez obzira na bjelodanost, pa čak i obim krivnje, ne brani svojega klijenta. Svjedoci, poput članova kakve srednjoškolske glumačke družine, bivaju monitorirani, ispravljani i upućivani u smjeru koji je, bez sumnje, zacrtan još prije početka Eichmannova hvatanja. Film će biti prikazan u prisustvu redatelja, a nakon projekcije s Eyalom Sivanom će razgovarati Tvrtko Jakovina.
Program se nastavlja u 20 sati u kinu Europa projekcijom igranog filma Ire Sachsa, jednog od najintrigantnijih njujorških gej autora Ljeto u Brooklynu. Riječ je o drami koja se "nastavlja" na Ljubav je čudna stvar, filmom otvaranja 12. HRFF-a, ovaj put s dječjim protagonistima koja tematizira pitanje gentrifikacije nekada pučkih njujorških kvartova. Unatoč humanističkoj viziji, redatelj ne dopušta utjehu; vidimo poraze nastale zbog društvenih kontradikcija – ni uz najbolje želje, ni uz iskrenu volju, likovi ne mogu pronaći rješenja za nedaće s kojima se svakodnevno susreću. Oni ne mogu ostvariti svoje snove. Na djelu je izvjesna etika koja uključuje ekonomično izlaganje problema bez podilaženja željama publike.
Filmski program u kinu Europa završava u 22 sata projekcijom igranog filma Smrt Luja XIV. španjolskog redatelja i scenarista Alberta Serre. U ovoj skromnoj i dubokoj meditaciji o smrtnosti i povijesti, naličju Rossellinijevog Uspona Luja XIV., kraljevstvo se smanjuje i zgušnjava u prostor manji od jednog budoara. Smrt Luja XIV. bez izrugivanja višeslojnim ritualima i protokolima dvorskog života u Versaillesu precizno prikazuje ponor između dvaju kraljevih tijela: onog umirućeg i raspadajućeg koje će kraljevski kirurzi uskoro secirati i onog koje je čisti simbol svjetovne moći s transcendentnim jamstvom.
Program u MM centru donosi u 19.30 sati projekciju argentinskog igranog filma Uspon čovjeka Eduarda Williamsa, u kojem autor niz nespojivih priča povezuje tek fragmentima jednako nasumičnih dijaloga, koji ipak otkrivaju zajedničku narativnu nit. Govori o radu koji ne ostavlja prostor za život, dosadi i frustraciji koju budi u otuđenim mladim ljudima. Internet koji im proširuje svijet, u isto je vrijeme sredstvo izrabljivanja i gubitka humanosti uprizorenog u završnoj sceni filma.
Bogat popratni program uključuje niz događanja u dvorani Muller kina Europa te radionicu Špijunska škola Tee Tupajić u MM centru.
U 10 sati u dvorani Müller bit će predstavljena Akademija Saharov, program namijenjen studentima Sveučilišta u Zagrebu, a posvećen dobitnicima Nagrade Saharov Europskoga parlamenta. U sklopu programa Erasmus, studentima društvenih i humanističkih znanosti koji su u Zagrebu na studentskoj razmjeni, o ljudskim pravima i slobodi mišljenja govorit će akademski stručnjaci dr. sc. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti i dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta. Gostovat će i Lora Vidović, pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava. Studenti će imati priliku premijerno pogledati i raspravljati o dokumentarnom filmu o ljudskim pravima.
U 16 sati u dvorani Müller održat će se program pod nazivom Od dna do vrha: poslovni sektor i ljudska prava u 21. stoljeću; riječ je o okruglom stolu koji će biti realiziran u suradnji sa zakladom SOLIDARNA kojem će prethoditi projekcija filma Prava cijena. Spomenuti film otvara pitanja sistemskih kršenja radničkih prava u tekstilnoj industriji, društvenih i ekonomskih uvjetovanosti koje radnike dovode u bezizlazne, ovisničke situacije o poslodavcima, i to u kontekstu globalnih dobavljačkih lanaca čija moralna održivost uglavnom počiva na (svjesnoj) nesvjesnosti krajnjih potrošača, opet uvjetovanih svojim krugovima ekonomske ovisnosti, kojima je važnije, ako ne i jedino bitno, da traperice koštaju onoliko koliko ih oni mogu platiti, i to najmanje moguće.
Radnička prava ulaz su u ovogodišnje promišljanje uloge poslovnog sektora u zaštiti ljudskih prava u 21. stoljeću – jednog od središnjih pitanja kako u stvarnosti postići UN-ove ciljeve održivog razvoja do 2030. Naime, poslovni sektor po prvi puta je prepoznat kao kritičan akter rješenja – od zaustavljanja negativnog trenda klimatskih promjena, preko iskorjenjivanja siromaštva, do ostvarenja pune rodne ravnopravnosti i održivog upravljanja prirodnim resursima.
Sudionici okruglog stola su Mirjana Matešić (Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj), Tomislav Tomašević (Institut za političku ekologiju), Igor Štefanac (IKEA Hrvatska), Mario Iveković (Novi sindikat), Goran Jeras (Zadruga za etično financiranje), Tanja Vlašić (Ured Pučke pravobraniteljice), predstavnik/ca udruge BRID, dok je moderatorica Marina Škrabalo (zaklada SOLIDARNA).
