H-Alterovo istraživanje pokazuje: U sto najvećih hrvatskih tvrtki radi 1,5 posto osoba s invaliditetom. Nasuprot tomu zadnji je popis stanovništva pokazao kako u Hrvatskoj živi oko 10 posto građana s nekim invaliditetom.
fotoinv..jpg

Dok se mali dio tog nesrasmjera može objasniti time da neki teški invalidi nisu radno sposobni ipak ostaju činjenice: država još uvijek o njima želi skrbiti mizernim invalidninama a ne ih zaposliti, poslodavci prilikom njihova zapošljavanja boluju od predrasuda a osobe s invalidtetom nisu dovoljno obrazovane da bi povećale svoje šanse za zapošljavanje.

Ukidanje Vladinih mjera za poticanje zapošljavanja prošlog su mjeseca novine popratile s nekoliko redaka u rubrici Vijesti iz Hrvatske. Može se dvojiti o tome je li trenutak da se poticaji ukinu pomno odabran za ljeto kada se broj nezaposlenih smanjuje zbog sezonskog turističkog zapošljavanja ili je ministru financija bilo stalo da što prije izbriše jednu stavku iz rubrike rashoda pa se to slučajno dogodilo u kolovozu. Nedvojbeno je ipak kako na to ukidanje nije reagirao niti jedan sindikat niti neka druga organizacija civilnog društva poput udruga osoba s invaliditetom ili udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju. A mogli su reagirati jer je ukinuta i
mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom Šansa i za nas.

Promašena Šansa

fotoinv2.jpg


Autori programa zapošljavanja ne znaju kako su im poslodavci dali ocjenu 3,4 za iznos poticaja (tisuću eura plus tisuću za prilagodbu radnog mjesta) a za trajanje poticaja od godinu dana 2,9 (možda bi programi bili uspješniji kada bi bili dugotrajniji kao što je to slučaj u Italiji?). No od njihovih ocjena bolje govori podatak o tome da su u tri godine primjene poticaja 100 najvećih zaposlili tri (3) osobe s invaliditetom. Istraživanje koje smo proveli kod 100 najvećih hrvatskih poslodavaca također pokazuje kako je tek svaki šesti upoznat s poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom no oni koji su i upoznati s poticajima tvrde kako im se na natječaje osobe s invaliditetom ni ne javljaju. Nema ni prvog kontakta između poslodavaca i osoba s invaliditetom, objašnjava nam Denis Marijon iz Udruge za poboljšanje obrazovanja mladih s invaliditetom Zamisli, jer nas poslodavci ni ne zovu na razgovor. Dok će Denis nakon završetka Filozofskog fakulteta uskoro tek tražiti posao diplomirani inženjer elektrotehnike Zoran Vlah radi već devetu godinu u Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži - CARNet: Nakon više godina rada u CARnetu tražio sam i bolje plaćene poslove i pritom razgovarao s nekoliko potencijalnih poslodavaca. No sve pada u vodu kad čujem da ili ne mogu osigurati parkirališno mjesto, a posebno prilagođeno vozilo ZET-a me ne može voziti svaki dan na posao, ili ne postoje adekvatni, dovoljno veliki WC-i, odnosno potrebno ih je adaptirati, ili jednostavno tvrtka nema niti pristupnu rampu na ulazu niti dizalo u zgradi.


Mi bismo ih zaposlili, ali...


Zapravo se iz spomenutog istraživanja vidi kako se tvrtke s pristupačnim radnim mjestima mogu nabrojati na prste jedne ruke. Poslodavci ipak misle kako su najveće prepreke zapošljavanju osoba s invaliditetom teški uvjeti rada, višak radnika općenito, što je posebno izraženo u administraciji, te činjenica da traže specijalizirane djelatnike, uglavnom s fakultetom. A osobe s invaliditetom i fakultetom su još uvijek rijetke. Tu se može pridodati i podatak iz jednog drugog istraživanja prema kojemu je 80 posto menadžera izloženo političkom pritisku prilikom zapošljavanja a osobe s invaliditetom su izrazito nemoćna društvena grupa s malo političkog zaleđa. O vezi poznanstava i zapošljavnja već pišu i turistički vodiči kroz Hrvatsku.


Nepristupačno obrazovanje


Kad se promatraju podaci sa zagrebačkog Zavoda za zapošljavanje upada u oči kako je od svih nezaposlenih osoba s invaliditetom na burzi samo 1,7 posto s fakultetom a čak 66 posto s trogodišnjim srednjim školama. To znači da s jedne strane osobe invaliditetom s fakultetima daleko lakše nalaze posao a s druge da su programi srednjih škola zastarjeli te da se djeca s teškoćama u razvoju školuju za zanimanja koja su teško ili nikako zapošljiva. Fakultet nije teško upisati, a kad dobiješ dom to nije ni financijski neizvedivo ali kada sam vidio stepenice pred Dramskom akademijom znao sam da tu neću moći studirati pa sam otišao na Filozofski koji je sada gotovo potpuno prilagođen, opisuje izbor svojeg fakulteta Denis Marijon. Najveći su problem kod studiranja neadekvatna kolica se mogu dobiti preko HZZO-a jer su preteška, prevelika i teško se sklapaju pa za ova lakša treba izdvojiti 20 tisuća kuna» objašnjava Zoran Vlah, nadalje, ukinute su nam sve povlastice za nabavku automobila, čak se iz za ručne komande mora plaćati pdv, pa rijetko tko može kupiti prijevozno sredstvo s kojim će jedino sigurno doći do faksa ili posla. A tu su i arhitektosnke barijere koje se polako ruše, grade se rampe no WC na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, koji sam završio prije devet godina, još uvijek nije prilagođen, tj. poseban WC koji je namijenjen invalidima koristi se kao pomoćna prostorija za odlaganje metli, a ključ koji bi trebao biti kod portira je nemoguće pronaći...

Fond za profesionalnu orijentaciju i zapošljavanje


Tako se zove nešto što se već od početka ove godine svaki mjesec puni s tri milijuna kuna doprinosa poslodavaca za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invalidtetom. Taj će Fond imati krajem ove godine 88 miljuna kuna. Upravno vijeće Fonda kojim predsjeda Tomislav Ivić iz Ministarstva branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti još nije odlučilo kome će ih i za što podijeliti. Spomenuta državna tajnica Babić za H-alter izjavljuje kako će sredinom rujna pasti odluka o uvjetima podjele novčanih poticaja za zapošljavanje, obrazovanje, prilagodbu radnog mjesta, kredita za kupnju strojeva, naknadu razlike zbog smanjenog radnog učinka osoba s invaliditetom te financiranje osobnog asistenta.


Ja nisam vidio ni kunu od tih novaca. Uspješno vodim poduzeće s više od pola zaposlenih s invalidtetom ( 117 invalida) no premda prema zakonima imam pravo na oslobađanje od PDV- to mi mora odobriti ovo ili ono ministarstvo što se sve događa veoma sporo umjesto automatski, rekao je za H-Alter o Fondu direktor splitskog DES-a Mate Ivanović. On kao i mnoge osobe s invaliditetom ne vjeruju da će državne tvrtke od 1.1.2006. zaista zaposliti na svakih 49 zaposlenih po jednog s invaliditetom a i njihovo uplaćivanje u Fond za zapošljavanje izgleda im u zemlji pravne nesigurnosti i slabe kontrole vrlo daleka budućnost.

Ključne riječi: prava osoba s invaliditetom
<
Vezane vijesti