Atlas neostvarenih projekata

Prije nekoliko dana gradonačelnik Bandić uputio je u raspravu prijedlog proračuna za 2019. godinu, težak više od 10 milijardi kuna. Kritičari već sada napominju da se ovaj proračun teško može nazvati razvojnim. Neki projekti vuku se iz godine u godinu, iz jednog proračuna u drugi, a da se ne napravi niti onaj prvi korak - izrada projektne dokumentacije. Takvi su projekti primjerice bazen na Oranicama, Sportsko rekreativni centar Svetice ili osnovna škola u Horvatima.

Ove godine prvi put se u proračunu pojavila stavka koja se odnosi na projekt gradske knjižnice na mjestu Paromlina za koju je osigurano 7 milijuna kuna. I to je jedna od lokacija za koju se godinama i desetljećima traži rješenje. Čini se da je rješenje pronađeno jer je krajem listopada Grad Zagreb raspisao arhitektonski natječaj za uređenje ovog prostora. Rok za predaju radova je 31. siječnja iduće godine, a dobitnici nagrada Neki projekti vuku se iz godine u godinu, iz jednog proračuna u drugi, a da se ne napravi niti onaj prvi korak - izrada projektne dokumentacijetrebali bi se znati mjesec dana kasnije.

Kompleks Paromlina, iako zaštićeno kulturno dobro, propada već desetljećima, još od požara 1988. godine kada je stradala zgrada mlina. Oštećena zgrada nikada nije sanirana i u međuvremenu je toliko propala da se u zimi 2013. zbog oluje urušio dio zgrade. Nakon toga je grad, s obrazloženjem da se radi o opasnosti za ljudske živote, srušio i ostatak. Navodno bez valjanih dozvola, koje su onda pribavljene naknadno.

S prostorom Paromlina planiralo se svašta. Trebao je tu biti muzej suvremene umjetnosti, pa hotel, vojni muzej, čak i kupalište, ali sve je ostalo na idejama. Zadnja u nizu ideja je prenamjena ovog prostora u središnju gradsku knjižnicu. Pri tome će se zadržati i preurediti jedan dio postojećih zgrada postrojenja, a na mjestu srušene zgrade mlina napravit će se njezina replika.

U natječajni program ugrađene su konzervatorske smjernice i projektni zadatak izrađen u suradnji sa stručnom skupinom iz Knjižnica Grada Zagreba, kako bi nova zgrada površine od gotovo 20.000 kvadrata odgovarala svim potrebama i zahtjevima jedne moderne knjižnice. U kolovozu su iz Grada poručili kako su osigurana sredstva za izradu projektne dokumentacije koja će koštati čak 17,5 milijuna kuna. Međutim, sada kada je objavljen prijedlog proračuna, jasno je da sredstva koja su osigurana neće biti dovoljna niti za dokumentaciju.Paromlin nije niti prva niti posljednja zapuštena zgrada ili prostor čija je nerealizirana obnova i revitalizacija višegodišnja trakavica i poligon svakakvih ideja koje s vremena na vrijeme stižu iz gradske uprave

Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na vrtoglavih 303 milijuna kuna koje će građani izdvojiti za ovaj kapitalni projekt, a kada će on biti završen, nije poznato. Ono što se zna je da je 2013. izgradnja nove Gradske knjižnice ušla u Strateški plan Grada Zagreba do 2020. godine, a 2015. godine je kao strateški projekt uvrštena u Strategiju kreativnog i kulturnog razvitka grada Zagreba do 2022. S obzirom na dosadašnji tempo rada, praktički je nemoguće očekivati da će se čitav projekt realizirati u zadanim rokovima.

Paromlin nije niti prva niti posljednja zapuštena zgrada ili prostor čija je nerealizirana obnova i revitalizacija višegodišnja trakavica i poligon svakakvih ideja koje s vremena na vrijeme stižu iz gradske uprave. Sve se to intenzivira u vrijeme pred izbore, ali nakon izbora na sve najavljene i započete planove brzo se zaboravi. Podsjetit ćemo ovdje na još neke od njih.

Blok Badel

Međunarodni javni natječaj za Blok Badel proveden je još 2011. godine. Prvonagrađenim radom predviđeno je čuvanje i prenamjena zaštićene zgrade Tvornice pjenice koja se nalazi u unutrašnjosti bloka. Predviđena je njezina javna namjena, ali ne i konkretni sadržaji koji bi se u njoj nalazili.

Zbog iznimne važnosti za grad, ovaj prostor ima mogućnost provedbe procedure gradskog projekta, što je i započeto, ali nije poznato tko su strateški partneri grada. U prijedlogu urbanih pravila koja su upravo u procesu donošenja navode se brojni potencijalni sadržaji za ovaj prostor: multimedijalne dvorane, rezidencije i privremeni radni prostori za umjetnike, Hrvatski muzej stripa, Centar hrvatske knjige, Centar za nezavisnu kulturu, Interkulturni centar za imigrante i manjine, Dokumentacijski centar nezavisne kulture. Stječe se dojam da niti sam Grad ne zna točno što tamo želi, jer prostora za sve nabrojane sadržaje jednostavno nema.

Pogon Jedinstvo

Pogon Jedinstvo je još jedno mjesto čija se obnova planira godinama. Nekadašnja tvornička zgrada poduzeća Jedinstvo jedan je od rijetkih primjera zgrade koja je u upotrebi i to isključivo zaslugom udruga koje je već godinama koriste, a nikako ne zaslugom grada. U suradnji s korisnicima prostora izrađen je projekt prenamjene, rekonstrukcije i dogradnje kojom bi se obogatili postojeći sadržaji i dodali još neki novi. Građevinska dozvola ishođena je još 2017. godine, završetak projekta predviđen je za 2021. godinu, a grubo procijenjena vrijednost realizacije je nešto manje od 80 milijuna kuna.

Čini se također da je obnova Jedinstva praktično jedini projekt koji ima svu potrebnu dokumentaciju za sudjelovanje u natječaju za nepovratna sredstva iz EU fondova, a to svakako nije uspjeh gradske uprave, već marljivih pojedinaca, korisnika ovog prostora, koji su na sve moguće načine gurali realizaciju projekta obnove. 

Pogonska zgrada Iskra, Bužanova

Grad Zagreb je ove godine po cijeni od 1.130.000 kuna kupio pogonsku zgradu nekadašnje tvornice Iskra u Bužanovoj ulici skupa s pripadajućom parcelom. Zgrada je površine oko 500 m2 i registrirana je kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. U obrazloženju je rečeno da će se zgrada iskoristiti za javnu namjenu, npr. knjižnicu ili ateliere likovnih umjetnika. Sama zgrada je vrlo derutna i ne može se preurediti bez ogromnog ulaganja. Od kupoprodaje do danas iz Grada nisu izašli s konkretnijim planovima za zgradu.

Tržnica Branimirova

Za projekt Branimirove tržnice već je napravljeno idejno rješenje i to direktnom pogodbom, bez provedenog javnog natječaja. Obnova je započela 2015. godine stihijskim uklanjanjem štandova i montažnih objekata s tržnice, o čemu se dosta pisalo u medijima. Tjeranje zakupaca ujedno je i sve što se do danas napravilo na prostoru tržnice jer je cijela stvar zapela na imovinskim odnosima i neispunjenim obavezama koje Grad ima prema nekolicini vlasnika objekata koji se nalaze na tržnici, a koji ni do danas nisu riješeni.

Prema predloženom idejnom rješenju osim ekološke tržnice ovdje bi trebao biti restoran specifične prehrane, primjerice za ljude oboljele od dijabetesa ili celijakije. Od korisnika prostora neslužbeno smo doznali da neka tehnička rješenja predviđena idejnim projektom nisu izvediva, i da će se projekt značajno mijenjati. Također doznajemo da je cijela problematika oko vlasništva trenutno na sudu i da će rješavanje vlasničkih odnosa trajati još najmanje dvije godine.  

Gredelj

Gredelj je jedna od najatraktivnijih lokacija u Zagrebu. Nalazi se između autobusnog i glavnog željezničkog kolodvora, i ima ukupnu površine od oko 25 hektara, od čega je 13,5 hektara u vlasništvu grada. Manji dio kompleksa zaštićen je kao kulturno dobro, a ostatak je potrebno prenamijeniti i staviti u funkciju grada. Krajem prošle godine grad Zagreb raspisao je javni natječaj za izradu Studije urbane revitalizacije ovog prostora.

Predviđa se mješovita pretežito poslovna namjena gdje bi 51% zauzimali poslovni sadržaji kao što su  uredi, trgovački i ugostiteljski prostori, 35 do 40 % mogla bi biti stambena namjena, a 10 do 15 % javno-društvena. Grad Zagreb već je proveo nekoliko javnih tribina o tom projektu, a sam natječaj za izradu Studije izazvao je mnogobrojne polemike u stručnoj javnosti zbog traženih zahtjeva u samom tekstu natječaja. Iz Grada poručuju da je pripremljen program za provedbu javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja i da je u tijeku izrada studije revitalizacije prostora Gredelja.

To je tek nekoliko primjera u cijelom nizu vrijednih zapuštenih prostora kao što su Nada Dimić, Medika, Vojna bolnica u Vlaškoj i mnogi drugi.

Svi su ovi projekti mogući kandidati za prijavu na natječaj za bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na raspolaganju ima ukupno oko 160 milijuna kuna, a projekti se mogu prijaviti na minimalnih 3,5 do maksimalnog iznosa od 50 milijuna kuna s rokom prijave do kraja godine. Grad Zagreb je do sada bio loš u povlačenju novca iz europskih fondova, ali čak i ako se povuku neka sredstva, bit će to samo kap u moru potreba. U slučaju Paromlina time bi se osiguralo tek 16% potrebnog novca. Sve ostalo plaćamo mi, ako ostane dovoljno nakon što se Svi su ovi projekti mogući kandidati za prijavu na natječaj za bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na raspolaganju ima ukupno oko 160 milijuna kuna, a projekti se mogu prijaviti na minimalnih 3,5 do maksimalnog iznosa od 50 milijuna kuna s rokom prijave do kraja godineisfinanciraju gradonačelnikovi prioriteti.

Puno puta do sada vidjeli smo da realizacija ovakvih projekata završava na idejnom rješenju i šarenim vizualizacijama kojima se maše u predizbornim kampanjama. Što se tiče proračuna za iduću godinu, niti jedna od nabrojanih zgrada osim Pogona Jedinstvo ne spominje se kao mogući kandidat za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Još ćemo vidjeti hoće li Grad dobiti planiranih 475 milijuna kuna od čega najveći dio odlazi na rekonstrukciju remetinečkog rotora, ostalo na interventne mjere plana gospodarenja otpadom, energetsku obnovu zgrada javne namjene i rekonstrukciju Galerije Gradec na Gornjem gradu. Naravno, ukoliko predloženi proračun Skupština uopće prihvati.

Iz svih ovih primjera vidi se da Grad obnovi i pronalaženju nove namjene za povijesne zgrade i prostore prilazi kao i svim ostalim svojim projektima – stihijski, parcijalno, bez vizije i bez strategije. Zato ćemo vjerojatno sve ove zgrade i prostore još dugo gledati kako malo po malo propadaju. Vjerojatan i već puno puta viđen scenarij je taj da će sustavno zanemarivanje i atmosferski utjecaji učiniti svoje, zgrade se srušiti same od sebe, pa ćemo umjesto revitalizirane baštine dobiti još malo praznog građevinskog zemljišta. Naravno, u korist privatnog, a ne javnog interesa.

Članak je nastao u sklopu emisije Strah od slobode, emitirane 22. studenog na Radio Studentu.