Jučer je u Kući ljudskih prava održana tribina "Sloboda za Başak: aktivizam nije terorizam!" u organizaciji Centra za mirovne studije, Slobodnog Filozofskog i Kuće ljudskih prava. Povod za organizaciju tribine bilo je nedavno uhićenje turske aktivistkinje Başak Şahin Duman pod optužbom za terorizam. Podsjetimo, Başak je prije dva tjedna uhićena prilikom ulaska u Hrvatsku na temelju međunarodne tjeralice koju je raspisala Turska. Başak je bivša studentica medicine Sveučilišta u Ankari i dugogodišnja aktivistkinja. Uhićena je 2004. na studentskom prosvjedu u Ankari protiv novih "antiterorističkih" zakona koji omogućavaju osudu za terorizam za svaki tip aktivizma koji uključuje kritiku vlasti. Paradoksalno, Başak je zajedno s još 46-oro studenata optužena po tom istom zakonu i, u procesu poznatom kao "Proces 46-oro", osuđena 2010. na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog terorizma. Zbog tog procesa Turska Republika je tužena Europskom sudu za ljudska prava. Iako je podnijela zahtjev za azil, Başak se sada nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Remetincu i prijeti joj izručenje u Tursku.
Kako je upozorila Julija Kranjec iz CMS-a, u recentno vrijeme je sve češće praksa da se aktiviste etiketira kao teroriste. "U posljednje vrijeme svjedočili smo uhićenju dvije osobe na temelju politički motiviranih procesa. Osim Başak, to je nedavno bio slučaj i s austrijskim azilantom čečenskog porijekla za kojim je ruski Interpol raspisao tjeralicu", rekla je Kranjec te upozorila kako hrvatski sustav nije vidio problem u tome da ga se izruči natrag u Rusiju, gdje bi mu život bio ugrožen. No to se ipak nije dogodilo zahvaljujući Ministarstvu pravosuđa. "Ne želimo dozvoliti da interes bilo kakvih odnosa bude ispred prava na sigurnost i život", rekla je Kranjec.
Drago Župarić-Iljić iz CMS-a podsjetio je da se sustav azila u Hrvatskoj počeo razvijati tek 2003. godine i da je od ukupno 2300 zahtjeva odobreno 36 azila i 18 supsidijarnih zaštita. Iako zadnja izmjena Zakona o azilu nudi niz prava tražiteljima, Župarić-Iljić je rekao da su ona mrtvo slovo na papiru sve dok ne postoji mogućnost da se prava realiziraju u praksi.
basak-sahim-duman.jpg
Nikola Vukobratović iz Alerte podsjetio je na samu atmosferu u političkom životu Turske koja je na snazi još od 1920-ih. "Uz Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je definirano Ustavom, i koje u velikoj mjeri može samostalno odlučivati o velikom broju pitanja, na turskim sveučilištima postoji i Vijeće za visoko obrazovanje. Ono nije ništa drugo do li vojni aparat koji kontrolira obrazovni program i studentsko organiziranje. Upravo je Başak sudjelovala u prosvjedima protiv restrikcija koje provodi to Vijeće", rekao je Vukobratović. "Iako se Turska formalno približava Europskoj uniji, situacija se i dalje pogoršava, a tome svjedoči i Antiteroristički zakon zbog kojeg u Turskoj postoji preko 10 000 političkih zatvorenika, a od čega 1 000 djece. Također, zatvoren je i velik broj novinara samo zato što su se usudili kritizirati vlast", rekao je Vukobratović te podsjetio na nedavno uhićenog turskog komičara koji se "ogriješio" postavljanjem vica o Vladi na Twitter.
Iako je Hrvatska po Ustavu i zakonima ne bi smjela izručiti zemlji u kojoj će biti izložena mučenju ili proganjana zbog svojih uvjerenja, pravna konfuzija u hrvatskom zakonodavstvu omogućava da RH krši čak i međunarodne ugovore o izručenju. Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Rodin upozorio je kako sve i da Başak dobije azil, to neće utjecati na postupak njenog izručenja. "Sudeći prema praksi Vrhovnog suda, azil nije relevantan u postupku izručenja. Naši sudovi također ne ispituju sigurnost države u koju izručuju do te mjere da bi ugrožene osobe izručili ljudožderima. Jedini je ministar pravosuđa taj koji može spriječiti izručenje", rekao je Rodin te upozorio da bi se u slučaju izručenja Başak prekršila Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Rodin je upozori kako bi postupak na temelju dosadašnje prakse mogao trajati oko godinu dana te da će mlada Turkinja za to vrijeme biti u pritvoru. "Osim toga, ne smijemo zaboraviti da se i unutar hrvatskih granica krše ustavne odredbe", rekao je Rodin i podsjetio na nedavno sankcioniranog aktivista koji je pred kineskom delegacijom uzvikivao "Free Tibet!".
