Europa

Državu se ne sme ni stvarno (slučaj Kosovo) ni tobože (slučaj Vojvodina) „razbijati" samo u slučaju kada se ta država zove Srbija.

Odlukom da prvi službeni intervju nakon što je postao predsjednik SAD-a da jednoj arapskoj satelitskoj TV stanici, Obama je, kako tvrde njegovi najbliži suradnici, htio poručiti da želi uspostaviti nove odnose s arapskim i islamskim svijetom.

Maria Todorova u intervjuu za H-alter: Prije rata na Kosovu, dominantna paradigma primjenjivana na Balkan u principu je značila getoiziranje regije. "Prije-kosovski" vizni režim Europske Unije riješio je viza Srednju Europu, ali ne istočnu Europu i Balkan, gdje su na slobodni protok populacije stavljena ograničenja. To je bio balkanizam na djelu.

Mirovna građanska inicijativa "Čujemo li se / Se slišimo?" možda ne rješava problem granica, ali mijenja pogled na svijet. Diplomacija drugog kolosijeka u obzir uzima interese, potrebe i vrijednosti svih zainteresiranih strana.

Za Kardelja, najmarksističkijeg od svih jugoslavenskih komunista, uspjeh socijalizma mjerio se stupnjem u kojem mu uspijeva državu prisiliti na odumiranje. Što manje države, to više socijalizma i obratno.

Akademik Sima Ćirković za H-alter govori o mitologiji kosovske bitke, osmanskom nasljeđu u Srbiji, jugoslavenskom unitarizmu, karakteru četničkog pokreta, ustaškim zločinima u Jasenovcu, Ustavu iz 1974, crnogorskom identitetu...

Konzultacije znanstvenika, deseti nastavak pokušaja stvaranja inicijative za organiziranje REKOM-a (Reginalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima) započete u svibnju 2006. kao rasprave o rasprave o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji., održane su u subotu u Zagrebu.

Kapitalizam u koji smo tako oduševljeno uskočili u mnogočemu je počeo nalikovati na predložak nekog Dickensovog romana, a plemenite ideje o slobodi i jednakosti počele su zvučati cinično i neistinito. Država je odigrala ulogu Superhinka koji otima siromašnima i daje bogatima, rekao je predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić na Konferenciji udruga Igmanske inicijative koja je u subotu 8. studenog održana u Zagrebu.

Kad bi se odnos hrvatske službene politike prema problemima Srba izbjeglih iz Hrvatske trebao sažeti u jednoj rečenici, mogla bi se argumentirano braniti teza da je u drugoj polovici devedesetih postojala politička volja da se izbjeglice ne vrate, a da poslije 2000. godine uglavnom ne postoji politička volja da se izbjeglice vrate. Među ostalim pokazateljima na to ukazuje i prilično kilava provedba Sarajevske deklaracije.

Intervju s Josipom Juratovićem, prvim hrvatskim imigrantom u Bundestagu: Najviše nas zanima pitanje sigurnosti socijalne države i socijalne pravde. Naš cilj je i dalje određivanje minimalnog dohotka, jer ne neizdržljivo je da u Njemačkoj dva milijuna ljudi pored punog radnog vremena moraju primati i socijalnu pomoć da bi preživjeli. Trebamo socijalno pravednu regulaciju radnog tržišta i radnog vremena. U zaštiti okoliša, pored smanjenja ugljičnog dioksida, treba i dalje tražiti i podupirati alternative atomskoj energiji.