Foto: HINA/ Lana Slivar DominićFoto: HINA/ Lana Slivar DominićJačanje povjerenja građana u institucije, smanjenje letargije, privlačenje ulaganja, samo su neke od koristi uključivanja građana u izradu proračuna, rečeno je danas na okruglom stolu "Kako građani sudjeluju u odlučivanju?" održanom u Hrvatskom saboru.


"Kad građane informirate i uključite u donošenje odluka, oni više nisu tako kritični, jačate njihovo povjerenje u institucije i politiku, smanjujete nepovjerenje, a transparentnost privlači ulagače", istaknuo je Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina, grada u kojemu je proveden pilot-projekt participativnog budžetiranja. Riječ je o grad s manje od devet tisuća stanovnika, 13 mjesnih odbora, šest proračunskih korisnika te prihodima od oko 75 milijuna kuna.

Pilot projekt, naveo je Krulčić, proveden je u 2014., a građani su odlučivali o malim komunalnim akcijama u vrijednosti od oko tristo tisuća kuna, odrađene su javne tribine, uključeno oko petsto građana koji su glasovali koje akcije žele. Istaknuo je kako se građanima mora reći da je većina proračuna namjenski raspoređena, što u slučaju Pazina iznosi oko 74 posto. 

Predstavnica grada Crikvenice Snježana Sikirić ističe kako građane treba uključiti u fazi pripreme proračuna. "Nakon toga će oni revno pratiti podatke, pozivati vas ako nešto nije izvršeno", kaže Sikirić koja kao tehnike sudjelovanja građana preporučuje javne tribine za manje gradove, dok za velike gradove, poput Zagreba, dobrim smatra kontakt emsije u lokalnim medijima.

Foto: HINA/Lana Slivar Dominić Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

Iako je otvorenost proračuna gradova i općina u 2014. poboljšana, rezultati su daleko od zadovoljavajućih, naglasio je predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Srđan Gjurković, te kao pozitivne primjere spominje Pazin i Crikvenicu. Posebno, kaže Gjurković, zabrinjava što gradovi i općine u manjoj mjeri objavljuju prijedloge proračuna i tako onemogućuju građanima da se uključe u proračunski proces i utječu na odluke o budućnosti svoje općine ili grada.

Pojašnjava i kako je participativno budžetiranje proces koji uključuje pravodobno informiranje, odnosno osigurava građanima priliku da daju konstruktivne prijedloge koje se zatim uključuju u proračun. Takvo budžetiranje može biti alat za jačanje civilnog društva i suzbijanja korupcije, poručuje Gjurković

<span style="line-height: 17.142858505249px;">Foto: HINA/Lana Slivar Dominić</span> Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije, ističe da proračuni utječu na život svakog građanina, ali da su unatoč tome u velikoj većini zatvoreni, nedostupni i nerazumljivi, građani nemaju dovoljno mogućnosti uključiti se u odlučivanje o proračunima. Bronić je iznijela i podatke o indeksu otvorenosti proračuna, prema kojima je Hrvatska 2012. od sto imala 61 bod, odnosno objavila je 61 posto informacija od traženih. "Nismo tako loše rangirani, ali napredak je moguć", kaže Bronić i ističe kao je Novi Zeland od sto imao 93 boda.

Duje Prkut iz GONG-a upozorio je na stagnaciju u povećanju otvorenosti i transparentnosti navodeći kako su rezultati LOTUS istraživanja o sudjelovanju građana u odlučivanju i transparentnosti proračuna za 2014. lošiji.

Okrugli stol organiziran je u suradnji saborskih odbora za financije i lokalnu samoupravu i udruge GONG.

Ključne riječi: GONG, proračun, pazin
<
Vezane vijesti