U ponedjeljak počinju konkretni pregovori

Istoga dana možda će i Turska, koja je također kandidat za punopravno članstvo u Uniji, otvoriti i zatvoriti pregovore za to isto poglavlje. Danas, naime, u Bruxellesu Predsjedništvo EU nije reklo je li to 100 posto sigurno, i prepustilo je konačni dogovor COREPER-u (Vijeću stalnih predstavnika), koje će se danas ponovno sastati. Na jučerašnjoj se je raspravi, naime, COREPER uspio dogovoriti oko Hrvatske ali ne i Turske.Iz austrijskog predsjedništva jedan izvor, pak, optimističan je da će Turska u ponedjeljak stvar ipak moći obaviti. Poglavlje znanost i istraživanje je jedno lako poglavlje pa je i lako za pretpostaviti da će ono biti otvoreno i zatvoreno u istome danu- da, to je moguće, kazao je izvor Predsjedništva danas na pressici- koja se uvijek održava pred Vijeće općih poslova i vanjskih odnosa. Međutim, i dalje je sporno otvaranje i onog drugog poglavlja, obrazovanje i kultura, za koje se je svojedobno šuškalo da bi moglo pasti istog dana i za koje je Hrvatska već davno predala pregovaračku poziciju. Pitate li se u kojem grmu leži zec, reći ćemo vam to da EK još nije poslala prijedlog o zajedničkoj poziciji o tom poglavlju, kako pravila nalažu, pa predsjedništvo kaže da ne može nastaviti dalje s postupkom unutar Radne skupine za proširenje. Drugim riječima, očito je da Komisija nije na vrijeme dovršila taj tehnički zadatak, što izmiće razumijevanju. Jer kada bi postojale eventualne nesuglasica u Vijeću, one bi se uvijek dale objasniti nepostizanjem političkog dogovora izmedu zemalja članica. Komisija bi nam- uspije li, odnosno, požuri li s radom- mogla omogućiti da to poglavlje otvorimo 26.lipnja, na slijedećem Vijeću, ili onda možda u srpnju. Inače, 1.srpnja počinje finsko predsjedanje EU-om. Hrvatska je već završila screening polovice acquis communutairea (pravne stečevine EU), a EK ima izvješća samo za njih četiri- znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura, javne nabave i tržišno natjecanje. Novost je da su postavljena i tzv.mjerila za otvaranje pregovora za dva poglavlja: javne nabave i tržišno natjecanje, koja Hrvatska mora ispuniti da bi mogla početi pregovorati o njima. Diplomatski izvori tvrde da će mjerila biti još, i to za većinu poglavlja. To u prošlom proširenju - malo slobodnije rečeno- kandidatkinje za članstvo nije kačilo, no neki diplomati tvrde da je to zapravo dobro jer će se zemlja prije reformirati. Što su još teme predstojećeg Vijeća? Osim Crne Gore, odnosno referenduma 21.svibnja i priznanja države nakon što je ona proglasila neovisnosti u podgoričkom parlamentu 3.lipnja, tu je i potpisivanje SSP-a EU s Albanijom. U Luxembourg će,dakle, u ponedjeljak najvjerojatnije doći i albanski premijer Berisha, kao što je to svojedobno, kada smo mi potpisivali taj sporazum 2001., napravio Račan. Očekuje se da će Vijeće donijeti političku odluku o priznanju Crne Gore, a onda ostaviti zemljama da pojedinačno priznaju novu državu- rječnikom diplomacije- u skladu s međunarodnim zakonima i tradicijom. EU je odlučila razviti odnose s Crnom Gorom kao nezavisnom i suverenom državom. Vijeće će reći da je referendum održan u skladu s Beogradskim sporazumom i odlukom skupštine Crne Gore. Također će reći, odnosno, pozvati Podgoricu da konstruktivno pristupi procesu razdvajanja od Srbije. Vijeće će uvesti i teme koje su na tapeti predstojećeg summita šefova država ili vlada 15.i 16.6.u Bruxellesu, kao što je, na primjer, tzv.apsorpcijska sposobnost EU da prima nove članice. Na čelu tabora zemalja koji kaže da kod svih budući proširenja treba o tome strogo voditi računa su Francuska i Nizozemska. Zemlje kao što su Velika Britanija i Švedska, te neke druge, imaju ležerniji stav o tom pitanju i misle da to može biti ograničavajuća okolnost koja može usporiti pristupanje novih država. Sama definicija sad već absorpcijske sposobnosti neće, međutim, biti jasna do summita u prosincu, za kada je predviđena velika rasprava o proširenju. U Luxembourgu će se diskutirati i o migraciji (u svjetlu nedavnih događaja na Kanarskim otocim, odnosno problema izbjeglica iz središnje i zapadne Afrike), Kubi (gdje se od lipnja naglo povećao broj političkih zatvorenika) kao i Iraku i Iranu.