Što je za Rehna kraj desetljeća

Povjerenik EU za proširenje Olli Rehn jučer je kasno poslijepodne nakon sastanka s bugarskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Staniševim u EK dodatno zasolio raspravu koju je sam započeo, o tome može li uopće Hrvatska ući u EU još 2009. godine. Rehn je, naime, prekjučer u Parizu izjavio da iza Bugarske i Rumunjske, koje su zaključile Pristupni sporazum 2005., niti jedno drugo pristupanje u Uniju u godinama koje dolaze nije predviđeno, u svakom slučaju ne prije kraja desetljeća. U nastavku tog govora Rehn je dodao da će slijedeća na listi najvjerojatnije biti Hrvatska, i to pod uvjetom da ispuni sve zadane uvjete. Anegdota pak, koju je Rehn ispričao jučer predvečer u Bruxellesu odnosila se na njegovu suprugu Meriu, a posredno na Hrvatsku. Naime, s Meirom Rehn 44-godišnji Olli Rehn nikako da se usuglasi kojemu ona točno desetljeću pripada: 1950-tima ili 1960-tima, jer je povjerenikova gospođa rođena 1960.godine. Moja je supruga rođena 1960.g odine i ona smatra da je iz 1960-tih, a ja mislim da je ona iz 1950-tih. A ja imam i neko znanje matematike i računa, jer ne postoji nulta godina. Uzmete li pristup moje supruge, onda je u tom slučaju 1959. još uvijek dio 1950-tih, dakle, kraj desetljeća 1950-tih, glasio je Rehnov odgovor na novinarsko pitanje što po njemu znači kraj desetljeća. Na taj je način finski povjerenik otvorio mogućnost drugačijeg tumačenja svojeg govora pred nacionalnim odborom za EU u Parizu samo dan prije, kada su mnogi ostali zbunjeni time na koju godinu misli kada kaže da iza Bugarske i Rumunjske nema daljnjeg širenja EU na nove članice, u svakom slučaju ne prije kraja desetljeća. U svom već prepoznatljivom stilu Rehn je naglasio da je od toga puno važnija brzina reformi u zemlji i njezina sposobnost da ispuni sve obveze koje podrazumijeva članstvu u EU, čestitavši hrvatskoj vlasti i administraciji na tome što su već na tom planu učinile on je ocijenio da su obje sasvim usredotočene na taj zadatak, što njega ostavlja uvjerenim da će uspjeti obaviti učinkovit posao. Kada će Hrvatska biti spremna za članstvo najvećim dijelom je u hrvatskim rukama. Mi (op.a., EK) radimo svoj dio posla u monitoringu, odnosno, pomažemo zemlju u tom dijelu.