U godini u kojoj je RH postala punopravna članica EU potpuno je zaustavljen proces pomirenja, upozorile su danas udruge koje se bave ljudskim pravima na predstavljanju "Izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine za 2013. godinu".
Teška gospodarska situacija, korupcijske afere i vijesti o postupcima protiv sve većeg broja osoba na visokim pozicijama zauzimaju najveći dio medijskog prostora pa je i interes javnosti za procesuiranjem počinitelja ratnih zločina sve je manji, naglašeno je na predstavljanju Izvještaja u Kući ljudskih prava.
U godini u kojoj je RH postala punopravna članica EU potpuno je zaustavljen proces pomirenja, upozorile su danas udruge koje se bave ljudskim pravima na predstavljanju "Izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine za 2013. godinu".
Vesna Teršelič iz Documente, Mladen Stojanović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Marko Sjekavica iz Građanskog odbora za ljudska prava ustvrdili su kako, iako su tijekom 2013. godine formalno revitalizirani odnosi između hrvatskog i srbijanskog državnog vrha, nikakav konkretni sporazum o suradnji u predmetima ratnih zločina nije potpisan.
"Iako se u 2013. godini, u usporedbi s prethodnim godinama, bilježi povećanje broja osoba protiv kojih je pokrenuta istraga, tijekom 2013. godine nije pokrenuta niti jedna istraga niti je podignuta ijedna optužnica protiv pripadnika Hrvatske vojske ili Ministarstva unutarnjih poslova RH. Pojedini problemi prenose se iz ranijeg razdoblja, kao što su brojni slučajevi neprocesuiranih zločina počinjenih miniranjem kuća građana srpske nacionalnosti, njihove sustavne deložacije, slabo procesuiranje pripadnika hrvatskih postrojbi za zločine koji nisu rezultirali smrtnim posljedicama, kao i neprijavljivanje pa posljedično i neprocesuiranje zločina počinjenih silovanje", istaknula je Vesna Teršelič iz Documente.
I nadalje zabrinjava veliki broj neprocesuiranih zločina pa je istaknuto kako su slabo su istraženi zločini u Vukovarsko-srijemskoj, Slavonsko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Kao primjere Teršelič je navela neistraženi zločin nad pretežno hrvatskim civilima i braniteljima u Bogdanovcima i zločine nad srpskim civilima u Vukovaru za koje je istraga u tijeku ali nije podignuta optužnica.
I nadalje zabrinjava veliki broj neprocesuiranih zločina pa je istaknuto kako su slabo su istraženi zločini u Vukovarsko-srijemskoj, Slavonsko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
"Tijekom 2013. godine svi predmeti ratnih zločina delegirani su u rad četirima županijskim sudovima i državnim odvjetništvima, nakon izmjene Zakona o primjeni Statuta isključivo nadležnima za postupanje u predmetima ratnih zločina. Napokon su okončani neki postupci koji su trajali desetak i više godina ili su višekratno ponavljani. Donijeto je nekoliko osuđujućih presuda protiv pripadnika hrvatskih postrojbi pa je ukupan broj osuđenih pripadnika hrvatskih postrojbi tijekom 2013. godine značajno porastao. No, iako rezultati analize pravomoćnih osuđujućih presuda pokazuju da su posljednjih godina ujednačeni kriteriji u odmjeravanju kazni pripadnicima srpskih i hrvatskih postrojbi, u nekoliko slučajeva u 2013. godini prvostupanjski su sudovi odmjerili znatno više kazne pripadnicima srpskih nego pripadnicima hrvatskih postrojbi za zločine koji su usporedivi po načinu izvršenja i nastalim posljedicama, pa Vrhovnom sudu RH i nadalje predstoji usklađivati sudsku praksu", ocijenio je Stojanović.
Gotovo svi pripadnici srpskih postrojbi protiv kojih su tijekom 2013. godine pokrenute istrage ili su podignute optužnice nedostupni su hrvatskom pravosuđu, kao i većina pripadnika srpskih postrojbi optuženih ili osuđenih ranijih godina. Njihov učinkovit progon ovisi o intenziviranju suradnje između pravosudnih tijela država u regiji, naglašeno je.
Udruge su također analizirale visinu izrečenih zatvorskih kazni i njihovu povezanost s etničkom pripadnošću.
Sudovi u predmetima ratnih zločina općenito izriču manje kazne nego u slučaju kaznenih djela općeg kriminaliteta.
"Uvidom u predmetne spise došli smo do zaključka da sudovi u predmetima ratnih zločina općenito izriču manje kazne nego u slučaju kaznenih djela općeg kriminaliteta, gdje je također sudska politika kažnjavanja vrlo blaga, a izrečene kazne kreću se u donjoj trećini zakonskog okvira. U brojnim slučajevima sudovi su propustili adekvatno obrazložiti osobito olakotne okolnosti zbog kojih su izrekli kazne ispod zakonskog minimuma", komentirao je Sjekavica.
Teršelič je zaključila kako "većina vodećih političara ne ulaže dovoljno napora kako bi se stvorili pravni okviri i društveno ozračje za proces suočavanja s prošlošću utemeljen na dosljednoj osudi svih ratnih zločina, njihovih počinitelja te politike koja je devedesetih godina dopuštala počinjenja i zataškavala zločine".
Vlada RH je nakon izricanja prvostupanjske osuđujuće presude čelnicima Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) propustila priliku distancirati se od zločina hrvatskih postrojbi nad muslimanskim i drugim nehrvatskim stanovništvom u BiH te prema politici koju je RH vodila prema Bosni i Hercegovini, kao što je to ranije učinio bivši predsjednik Stjepan Mesić.
Cijeli izvještaj pročitajte OVDJE.
