Stalni predstavnik Finske pri EU, Eikka Kosonen govorio je o finskim prioritetima tijekom predsjedanja EU-om od 1.srpnja 2006. do 1.siječnja 2007., a to su proširenje, konkurentnost, Rusija, sloboda, pravda i sigurnost.

Tijekom doručka u organizaciji Centra za europsku politiku (The European Policy Centre) u Bruxellesu stalni predstavnik Finske pri EU, Eikka Kosonen novinarima, predstavnicima misija, veleposlanstava pri EU i u Belgiji, predstavnicima think-tankova, službenicima EK i EP govorio je o finskim prioritetima tijekom predsjedanja EU-om od 1.srpnja 2006. do 1.siječnja 2007. Iako je Kosonen četiri najvažnija politička cilja, a to su proširenje, konkurentnost, Rusija, sloboda, pravda i sigurnost popratio nedovoljno informativnim komentarima, pitanja kojih je o pojedinim temama bilo ipak su pomogla da se stvori još kompletnija slika nadolazećeg finskog vala. Finski je stalni predstavnik u uvodnom govoru ustvrdio kako je važan zadatak obnoviti barem dio izgubljenog povjerenja gradjana u EU te rekao da se žele postići 'konkretni rezultati koji će imati posljedice za svakodnevni život građana i poduzeća u EU. S tim je povezao pitanje nastavka razdoblja razmišljanja o Ustavu i ponudio finski recept: konzultacije sa svim zemljama članicama Unije. Kosonen je naglasio da Finska ne očekuje konkretne rezultate već lagani napredak. Finski prioriteti: 1.Proširenje EU- Kosonen je nekoliko puta ponovio da Finsko predsjedništvo dana obećanja o članstvu uzima vrlo ozbiljno, ali i ispunjenje zadanih uvjeta od strane kandidata. Na jesen će EK dati konačnu ocjenu spremnosti Bugarske i Rumunjske da postanu članice 1.siječnja 2007. Istovremno je predviđeno i izvješce o napretku kandidatskih zemalja kao i posebno izvješće o tzv. apsorpcijskoj sposobnosti EU da prima nove članice. Što se tiče Hrvatske i Turske, nastavljamo dalje s pregovorima i na jesen ćemo vidjeti do kuda smo stigli. O datumu otvaranja i eventualnog zatvaranja pregovora s Hrvatskom o poglavlju obrazovanje i kultura Kosonen,međutim, nije želio spekulirati te samo dodao: nadam se da ćemo to poglavlje otvoriti vrlo brzo. Kosonen je za Tursku rekao da je njezin odnos s Ciprom vrlo teško pitanje ali da će se predsjedništvo potruditi da stvari ne zapadnu u slijepu ulicu, da ne dođe do suspenzije pregovora s Turskom: Ritam pregovora će ovisiti o svima partnerima uključenima u taj proces. Postoje obveze koje Turska treba ispuniti. Nadam se da neće doći do tzv. train crash-a, ali predsjedništvo nije jedino koje treba voditi računa da se to ne dogodi. Na naše pitanje kako će činjenica da postoji sve više informacija da je Ratko Mladić navodno u predsmrtnom stanju a da pomaka povodom izručenja nema, utjecati na eventualni nastavak pregovora o SSP-u, odnosno na implementiranje Akcijskog plana za Srbiju, Kosonen je odgovorio da će Srbija morati ispuniti zadane uvjete i da postoji nada da će prepreka biti uklonjena uskoro. Različiti procesi i prespektive su stvari koje treba uzeti u obzir i koje treba poboljšati kada je u pitanju Kosovo. Kosonen je za tzv. regiju zapadnog Balkana zaključio da je to veliko pitanje, važna tema na našoj agendi i želi se postići napredak sa svim zemljama, te ponovio: Postoje dana obećanja ali i obveze koje treba ispuniti. 2. Konkurentnost- Finski je veleposlanik naglasio da će u ostvarenju veće konkurentnosti u EU veliku ulogu imati zemlje članice i njihova spremnost da ostvare unutarnje tržište, udruže resurse, itd. Finci definitivno stavljaju naglasak na inovativnost. Kosonen obećaje da neće biti zaboravljena socijalna dimenzija konkurentnosti a nova mantra je, čini se, flexicurity, danski model istodobne visoke fleksibilnosti i veće sigurnosti za radnike. To,npr., znači da je radnicima zagarantirano 90 posto plaće u slučaju odlaska na burzu rada te brza prekvalifikacija.No, treba tek vidjeti je li taj model dobar i za cijelu Uniju. 3. Rusija- Finci znaju da Rusi leže na zlatnom jajetu - energiji, i to su danas i otvoreno rekli. Nama je Rusija strateški partner i ovako i onako, zaključuje Kosonen. Unija će uskoro pripremiti zajedničke pozicije o suradnji s Rusima u tzv. 4 zajednička prostora- zajedničkom gospodarskom prostoru, zajedničkom prostoru slobode, sigurnosti i pravde, zajedničkom prostoru suradnje u području vanjske sigurnosti, zajedničkom prostoru istraživanja,obrazovanja i kulture, kako je to najavio Kosonen. U Petrogradu su u svibnju 2003., naime, EU i Rusija dogovorile da će ojačati strateško partnerstvo a ideja o 4 prostora je zajednički dugoročni cilj koji će Finci sada jako propagirati. Putin je iz Helsinkija već dobio poziv da prisustvuje jednoj večeri na kojoj će o 4 prostora moći raspravljati s šefovima država ili vlada EU. 4. Sloboda, pravda,sigurnost- Finci misle da bi se bolji rezultati u ovom području mogli postići kroz poboljšanu metodu donošenja odluka o ova tri pitanja. Na pitanje hoće li možda sastanke E.Vijeća,svaki puta kada ono raspravlja o novim zakonima, uskoro moći snimati TV kamere, Kosonen je rekao da oni neće biti u potpunosti otvoreni za javnost ali da će generalni stav transparentnosti svakako biti politika finskog predsjedanja EU-om.'