Za uspjeh su potrebne promjene i na kopnu i na moru. Nevladine organizacije traže:
• Da najmanje 30% oceana do 2030., bude visoko ili u potpunosti zaštićeno
• Prijelaz na ribolov sa slabim negativnim utjecajem
• Osiguravanje oceana bez zagađenja
• Planiranje ljudskih aktivnosti koje podupiru obnovu morskih ekosustava.
Situacija u morskim ekosustavima diljem svijeta je teška, što pokazuju i nedavna izvješća UN-ova međuvladinog odbora za klimatske promjene i UN-ove međuvladine platforme znanstvene politike o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava.Potrebne su hitne akcije i Europa može igrati vodeću ulogu u suočavanju s ovim izazovom, ističu udruge
Potrebne su hitne akcije i Europa može igrati vodeću ulogu u suočavanju s ovim izazovom, ističu udruge. Uvažavajući preporuke predstavljene 2020. godine, Plavi manifestt će usmjeriti Europu na pravi put da zaštiti i obnovi mora i oceane, koji su u sve većoj opasnosti i o kojem ovisi život na Zemlji.
"U morima je sve više smeća, a sve manje ribe. Nemamo više vremena za odgodu rokova, sve zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska moraju odlučnije krenuti u provedbu potpisanih sporazuma i direktiva za očuvanje morskog ekosustava"; rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
"Oceani pokrivaju 70% Zemljine površine, ublažavaju klimatske promjene i osiguravaju kisik – okosnica su Planeta. Kako bi obavljali svoje vitalne funkcije, oceani moraju biti zdravi i puni života. Pozivamo političke lidere Europske unije da oceane postave u srž političke agende te da zdravi oceani postanu stvarnost. Danas je pokrenut zajednički Plavi manifest, kao Plavi odgovor na europski Zeleni ugovor", kazala je Monica Verbeek, izvršna direktorica Seas At Risk.
Plavi manifest dostupan je ovdje.
